Sektor koji bi mogao generirati 130.000 novih radnih mjesta

Autor: Poslovni.hr , 08. studeni 2017. u 09:38
Foto: Thinkstock

Vraćajući se unatrag moramo shvatiti da novi poslovi mijenjaju stare poslove te da nove tehnologije zamjenjuju stare, neučinkovite, ’prljave’ i skupe”, naglasila je Petir.

Otvarajući forum o budućnosti europskog šumarskog sektora zajedno s bivšim švedskim predsjednikom Vlade Göranom Perssonom, ujedno i predsjednikom organizacije ThinkForest, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je kako su „zadnje dvije godine u Europskom parlamentu bile ključne za prilagođavanje smjera Europske unije prema učinkovitom gospodarenju sirovinama i tranziciji EU prema nisko ugljičnom gospodarstvu“.

Važni paketi propisa poput „Kružnog gospodarstva“, „Klimatsko-energetskog paketa zakona“ te posljednjeg paketa „Čiste energije za sve“ su doneseni ili se njihovo donošenje uskoro očekuje. “Ti novi i sveobuhvatni paketi zakona moraju djelovati zajedno i stimulativno na istraživanje, razvoj, primjenu novih tehnologija i inovacija. Vraćajući se unatrag moramo shvatiti da novi poslovi mijenjaju stare poslove te da nove tehnologije zamjenjuju stare, neučinkovite,  ’prljave’ i skupe”, naglasila je Petir.

Navedeno se naročito tiče sektora biogospodarstva koji bi mogao značajno profitirati od politika EU u razdoblju od 2021. do 2030. godine. Prema izvješću Konzorcija za biogospodarstvo i industriju iz 2016. godine, godišnji prihod sektora u EU iznosio je više od 2.1 milijarde eura i zapošljavao oko 18 milijuna radnika u EU. Očekivani rast održive primarne proizvodnje, prerade hrane i industrijske biotehnologije i biorafinerija se ostvaruje što dovodi do razvoja novih bio-baziranih industrija i otvaranje novih tržišta za bio-bazirane proizvode.

Komisija procjenjuje da bi financiranje izravnog istraživanja povezano s Strategijom biogospodarstva prema Obzoru 2020. moglo generirati oko 130 000 novih radnih mjesta i dodati vrijednost 45 milijardi eura u sektorima biogospodarstva do 2025. godine. Daljnji se rast očekuje od drugih – izravnih i neizravnih – javnih i privatnih ulaganja u sve podsektore biogospodarstva.

U tom kontekstu, Petir prepoznaje šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao značajne sastavnice biogospodarstva. U dosadašnjem radu ona se zalagala za fleksibilnost država članica da samostalno određuju svoj energetski miks te da iskoriste one obnovljive izvore energije koje im s obzirom na geografsku poziciju, sirovine i klimatske uvjete najbolje odgovaraju.

Postizanje ciljeva i obveza, kako Pariškog sporazuma, tako i zakonodavnih paketa neće se moći postići restrikcijama, uništavanjem dosadašnjih investicija te povećanjem nesigurnosti investitora, smatra Petir. Upravo u tom dijelu ona je primijetila “najveće prepreke daljnjim investicijama u obnovljive izvore energije, jer čestim izmjenama politike i stalnim mijenjanjem pravila unosi se nesigurnost, a tamo gdje nema sigurnosti, nema niti investicija, nema niti novih radnih mjesta”, rekla je Petir.

Na forumu su sudjelovali i John Bell, direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije (DG RTD), bivši predsjednik finske Vlade Esko Aho, profesor sa Sveučilišta „British Columbia“ Cecil Konijnendijk van den Bosch, supredsjedatelj UN-ovom organizacijom International Resource Panel (IRP), bivši povjerenik Europske komisije Janez Potočnik, te direktor Europskog šumarskog instituta Marc Palahí.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Moras biti stvarno genijalan da uspijes laprdati nesto sto vi vec znaju vise od 20 godina i da ti to poslovni jos objavi na naslovnici.

New Report

Close