Njemački socijaldemokrati (SPD) proglasili su (tijesnu) pobjedu na izborima za Bundestag održanima u nedjelju i izgledno je da će ta država s odlaskom konzervativnog bloka (CDU/CSU) Angele Merkel skrenuti ulijevo.

Čelnik SPD-a Olaf Scholz poručio je nakon prebrojavanja glasova da ima jasan mandat za sastavljanje Vlade. Merkelin nasljednik Armin Laschet zasad se ne predaje, iako je blok dobio rekordno malo glasova, uz opaske da kancelar nije uvijek došao iz najmoćnije stranke.

Premda su dvije stranke zajedno vladale godinama, a velika koalicija i danas je jedna od mogućih raspleta, Scholz je znakovito poručio da je vrijeme za novu koaliciju sa Zelenima i Liberalima.

Top tema klima

Prema pisanju BBC-a, Zeleni i FDP privukli su najviše glasača mlađih od 30 godina na temama klimatskih pormjena (i različitim načinima borbe s njima) koje su dominirale predizbornim temama. Stranka zelenih osvojila je najviše glasova do sada, gotovo 15 posto, što je ipak manje od ambicija.

Od 735 mjesta u parlamentu, Scholzov SPD imat će 206 ruku, dok će CDU/CSU blok imati 196. Zeleni imaju 118 mjesta, a FDP 92. Krajnja desnica Alternativa za Njemačku (AfD), čiji se ulazak u parlament na prethodnim izborima povezivao upravo s politikom širom otvorenih vrata prema migrantima 2015. Angele Merkel, u najnovijem sazivu osvaja 83 mjesta. Manjinski Linke osvaja 39, a SSW jedan mandat.

Nedjeljni izbori bili su najtješnja utrka kojom je okončano dugogodišnja dominacija dvijeu velikih stranaka, Scholzovog SPD-a i konzervativne Demokršćanske unije (CDU). Izlazne ankete predviđale su mrtvu trku da bi se naposljetku pokazalo da, baš kao što su izbori nepredvidi od početka, rasplet je daleko od kraja s prebrojavanjem glasova.

Aktualna kancelarka Angela Merkel, koja je održala ranije dano obećanje da će se povući po isteku četvrtog mandata, i dalje ostaje na kancelarskoj poziciji dok se ne oformi nova koalicija, a taj bi proces mogao potrajati do Božića. Vodeće stranke, međutim, žele oformiti novu Vladu njemačkog preuzimanja predsjedanja G7 grupe u siječnju.

Pred budućim njemačkim kancelarom vođenje je najjače europske ekonomije u tijeku oporavka od posljedica Covida 19, ali s jasnom porukom glasača da su teme klimatskih promjena na vrhu liste interesa.

Zelene bi se teme mogle pokazati kao izazovne s obzirom na aktualnu situaciju divljanjem cijena energenata, struje i plina te praznim europskim skladištima plina kojima Rusija pritišće Europu da pogura puštanje u rad Sjevernog toka.

Zasad je situacija pod kontrolom, no sa zimom pred vratima, izvjesno je da će nervoza rasti. Povrh toga, neizvjestan je i oporavak europske ekonomije od korona krize s obzirom da pandemija nije okončana i gospodarski rast ovisi o mogućim komplikacijama situacije s virusom.

Neizvjesni izbori

Olaf Scholz u ponedjeljak je rekao da je vrijeme za tri stranke, njegov SPD, Zelene i Liberale, i da je vrijeme da konzervativci odstupe. “Smatram da građani u Njemačkoj žele Demokršćanski uniju u oporbi. To je sada rezultat, oni su to odlučili na izborima”, rekao je Scholz.

Nasljednik Angele Merkel na čelu CDU-a Armin Laschet zasad ne odustaje riječima da je sada pitanje formiranja koalicije, a ne “aritmetičke većine”. Glavni tajnik CDU-a Paul Ziemiak nije ublažavao izborne rezultate dodavši da se ipak o tome ne radi.

“U konačnici, pitanje će biti možete li stvoriti pravi projekat za budućnost?”, rekao je. Nakon neizvjesnih izbora Njemačku sada čekaju pregovori o sastavljanju Vlade, a prevagu će donijeti Zeleni i Liberali koji čine više od četvrtine glasova birača. U suprotnom, opcija je ponovno sastavljanje velike koalice SPD-a i CDU/CSU-a.