Otkako je Washington lani donio Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o čipovima da milijardama dolara namami kompanije da proizvode u SAD-u, europski saveznici otvoreno negoduju na, ono što smatraju, otvorenim ratom subvencijama.

“To je kao objava rata. Žele imati poluvodiče, žele solarnu industriju, žele industriju vodika, žele elektrolizere”, rekao je prošli mjesec njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck.

Ono što SAD vidi kao strategiju za preokret deindustrijalizacije u siromašnim područjima, saveznici su protumačili kao slabo prikrivenu vježbu protekcionizma jer potiče tvrtke da prebace pogone i kupce na ‘Kupuj američko’, prenosi Financial Times.

Pozivi na odmazdu
Unatoč na jedinstvenom stavu oko rata u Ukrajini, u Europi su se mogli čuti pozivi na odmazdu protiv Washingtona. “Ljudi su govorili: idemo u Svjetsku trgovinsku organizaciju, napravimo veliku frku. Rekao sam da smo usred rata i da sada nije vrijeme za svađu s najvećim saveznikom”, kazao je FT-u visoki dužnosnik u Berlinu.

veliki rizik

Europa ostaje bez autoindustrije? Dva su glavna razloga

Europa gubi

Amerika otima proizvodnju, a Kina kvalitetom i cijenom kupce

Nakon desetljeća američkog korištenja svog utjecaja u institucijama poput Svjetske banke i MMF-a da vrše pritisak na strane vlade da smanje subvencije, mnogi su novu industrijsku politiku Washingtona nazvali licemjernom. Europa je zabrinuta zbog konkurentske prijetnje i rizika da se dio njihove industrijske baze preseli preko Atlantskog oceana.

Zadnjih mjeseci inicijalni bijes se smirio, prašina slegla, a fokus preselio na traženje konstruktivnog odgovora. Europska unija, Japan i Južna Koreja izvukli su tešku artiljeriju uvodeći subvencije za svoje tehnološke sektore za privlačenje novih ulaganja ili sprečavanje odljeva industrije.

“Ako ne budemo držali korak, oni će ih imati, a mi nećemo. To je surova stvarnost”, rekao je Habeck. “Gdje će sve buduće tehnologije — vodik, baterije, poluvodiči — biti bazirane? To je ono o čemu se upravo odlučuje. SAD oko toga preuzima inicijativu i Europa nema izbora nego odgovoriti. Ne može učiniti ništa”, kaže profesor međunarodne ekonomije na Sveučilištu Heinrich Heine u Düsseldorfu Jens Südekum.

Labavija pravila o potporama
Washingtonu rizik ne predstavlja odmazda bijesne Europe već je da europske vlade budu nevoljke participirati u globalnom američkom projektu stvaranja saveza nacija koje su se spremne suprotstaviti Kini.

Bidenova administracija morat će naporno raditi kako bi spriječila da nova ekonomska trvenja ne potkopaju glavni cilj vanjske politike, piše FT. Europa je u svom odgovoru, između ostalog, olabavila pravila o državnim potporama.

To je potaknulo zabrinutost da će najbogatije članice, poput Njemačke, potaknuti vlastite industrije dok će daleko iza njih ostati fiskalno ograničene države ili otvoriti rat subvencijama što se jasno oslikalo u primjeru Intelove tvornice čipova u Njemačkoj koja je dala 9,9 milijardi eura javnog novca.

S obzirom na različite industrijske strukture država članica, pronalaženje industrijske politike koja odgovara svih 27 pokazuje se iznimno teškim. “Postoji temeljni problem u srcu ovoga, a to je da ćemo, ako nastavimo voditi industrijsku politiku na nacionalnoj razini, na kraju riskirati jedinstveno tržište”, smatra Fabian Zuleeg, izvršni direktor think tanka European Policy Center.