Sporazum SAD-Meksiko-Kanada (USMCA) stupio je u srijedu na snagu zamijenivši tako 26 godina star Sjevernoamerički sporazum u slobodnoj trgovini (NAFTA) kojeg je predsjednik Donald Trump nazvao „najgorim sporazumom ikad sklopljenim“.

Međutim, USMCA daje više temelja za val trgovinskih sporova na sjevernoameričkom kontinentu, smatraju analitičari, nego što je to bio slučaj s NAFTA-om.

Trgovinski sporazum između tri države uključuje stroža pravila o porijeklu dijelova ugrađenih u automobile (40 posto ugrađenih dijelova mora biti proizvedeno u SAD-u i Kanadi), dodatno štiti intelektualno vlasništvo, zabranjuje manipulacije valutama te uvodi nova pravila za digitalnu trgovinu koja nisu postojala u vrijeme sklapanja NAFTA-e, 1994. godine.

Nema razloga za pjenušac

Na snagu je stupio u trenutku kada su sve tri potpisnice u dubokoj recesiji, a njihova je trgovina – godišnje vrijedna 1,2 bilijuna dolara – na najnižoj razini u nekoliko desetljeća. Međutim, stručnjaci smatraju kako nema razloga za otvaranje pjenušca zbog stupanja na snagu USMCA sporazuma.

“Ovo je jedan od trgovinskih sporazuma koji bi mogli brzo okončati u sporovima i podizanju viših trgovinskih barijera”, ocjenjuje za Reuters Mary Lovely, profesorica ekonomije na sveučilištu Syracuse i suradnica Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu. Naime, USMCA sadrži niz pravnih zamki koje se tiču meksičkog radnog zakonodavstva, posebice jačanja sindikalnog organiziranja i iskorijenjivanja dječjeg rada.

Prošle godine, tijekom procesa ratifikacije u američkom Kongresu, demokratski zastupnici tražili su da se u sporazum ugrade snažniji mehanizmi zaštite radničkih prava.

Uhićenje Susane Prieto, meksičke odvjetnice specijalizirane za radno zakonodavstvo početkom lipnja, osnažilo je strahovanja američkih sindikata da meksički radnici nisu dovoljno zaštićeni. Američki kongresnici ističu i zabrinutost tvrdeći da Meksiko nije implementirao sve reforme radnog zakonodavstva. Drugi izvor mogućih problema su carine na aluminij.

Kamen spoticanja

Američke carine na uvoz čelika i aluminija bile su glavni kamen spoticanja tijekom pregoovra o USMCA. Kompromis je postignut američkim pristankom na izuzeće za Kanadu i Meksiko. No, sada američki trgovinski predstavnik razmatra zahtjev domaćih proizvođača o povratku carine od 10 posto na kanadski aluminij kako bi se suzbio „skok uvoza“.

Kanadski premijer Justin Trudeau u ponedjeljak je izjavio medijima da bi se takav potez nepovoljno odrazio na obje države i povisio bi troškove sirovina američkim proizvođačima. Još jedan izvor problema mogao bi biti energetski sektor s obzirom da američkom naftnom i plinskom lobiju smetaju potezi meksičke vlade kojima na tržištu energenata favorizira domaću kompaniju Pemex. Na nova meksička pravila požalila se i Kanada prijeteći obustavom ulaganja u obnovljive izvore energije.