Dogovor koji je Argentina postigla s najvećim vjerovnicima tek je početak odiseje zatvaranja već devetog bankrota u povijesti te južnoameričke države. Naime, još slijede pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) koji će potrajati jer se sada vladi pretjerano ne žuri. Vlada u Buenos Airesu početkom tjedna trijumfalno je izvijestila domaću i svjetsku javnost da je nakon dva mjeseca teških pregovora uspjela postići dogovor o restrukturiranju 65 milijardi dolara duga. Sporazumom bi vjerovnici na jedan posuđeni dolar dobili 55 centi povrata.
Tri skupine vjerovnika
Kompromis nešto više ide na ruku vjerovnicima s obzirom da je prva ponuda vlade iznosila 40 centi, a oni su tražili 60 centi. Dogovor je postignut s tri skupine vjerovnika – Ad Hoc skupinom vlasnika argentinskih obveznica, zatim skupinom vlasnika utrživih obveznica te Argentinskim vjerovničkim odborom – a vlada tvrdi da je njime omogućen značajan otpis duga. Pojedinačno, argentinski vjerovnici su američki investicijski divovi BlackRock, Ashmore, Fidelity i T Rowe Price, a obveznice u svojim portfeljima imaju i hedge fondovi VR Capital i Monarch Alternative Capital. Ako sporazum dobije dovoljnu podršku ostalih vjerovnika do 24. kolovoza, Argentina bi time izbjegla situaciju u kojoj se našla nakon bankrota 2001. godine, a to su dugotrajne sudske bitke s investicijskim fondovima i čvrsto zatvorena vrata međunarodnih financijskih tržišta na duže vrijeme. Međutim, to ne znači da je nemogućnost plaćanja inozemnih obveza, proglašena u svibnju, blizu okončanja. „Prava priča tek sada počinje“, kaže za Financial Times Jimena Blanco, direktorica analize za područje obje Amerike u tvrtki Verisk Maplecroft. Ona dodaje kako će uspješno restrukturiranje duga značiti „točku odlaska, a ne destinaciju“. Sljedeći korak su pregovori s pojedinačno najvećim argentinskim vjerovnikom – MMF-om. Svjetski financijski policajac toj je državi posudio 44 milijarde dolara od 2018. i izbijanja valutne krize. Otplata tog duga trebala bi početi krajem iduće godine. Jimena Blanco smatra kako je pitanje može li argentinska vlada voditi ekonomsku politiku koja će omogućiti da restrukturiranje duga zaživi u praksi. Naime, pandemija koronavirusa gurnula je zemlju još dublje u recesiju koja traje već treću godinu. MMF procjenjuje da će argentinski BDP ove godine pasti 10 posto.
Pritisak visoke inflacije
No, zemlju pritišće i jedna od najviših stopa inflacije u svijetu. Problem s kojim se sada suočava predsjednik Alberto Fernández je „popravak“ gospodarstva i obnova povjerenja investitora. No, to će zahtijevati ekonomske politike koje će možda biti teško uklopiti u krhko argentinsko političko okružje u kojemu dominira sadašnja potpredsjednica i Fernándezova prethodnica, Cristina Fernández de Kirchner. Ona kontrolira radikalniju frakciju vladajuće koalicije, podsjećaju tamošnji analitičari.
Iako je Fernández de Kirchner na iznenađenje mnogih podržala dogovor s vjerovnicima, Nicholas Watson, direktor za Južnu Ameriku u konzultantskoj tvrtki Teneo smatra da je time zadužila predsjednika da progura reformu pravosuđa. Prema tvrdnjama oporbe, reforma ide na ruku potpredsjednici Fernández de Kirchner, suočenoj s nekoliko optužbi za korupciju. Dio promatrača smatra da će sada Buenos Aires odugovlačiti pregovore s MMF-om koliko će god biti moguće. „Sa sporazumom s vjerovnicima u džepu, nema žurbe da se brzo sklopi dogovor s MMF-om“, ističe za FT jedan bankar koji je želio ostati anoniman.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu