Ruske kompanije mogle bi biti najveći gubitnici predloženog europskog nameta na uvoz robe koja se proizvodi uz ispuštanje velikih emisija ugljičnog dioksida. A to je odmah ponukalo Moskvu da Bruxelles optuži za protekcionizam skriven iza borbe protiv klimatskih promjena, prenosi Financial Times.

Pristojba, poznata pod službenim nazivom Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM), primjenjivat će se se za proizvode koji na europsko tržište dolaze iz zemalja s manje restriktivnim pravilima o emisijama stakleničkih plinova od europskih čime se osigurava da uvezeni proizvod nije jeftiniji od europskog zbog manjeg regulatornog troška zaštite okoliša.

Time se sprečava “istjecanje ugljika”, odnosno premještanje industrija koje emitiraju stakleničke plinove izvan EU-a kako bi se izbjegli strogi standardi.

Usuglašen sa WTO-om

Analitičari ocjenjuju da će ta pristojba biti najveći teret ruskim izvoznicima na europsko tržište. Naime, iz Rusije je 2019. na europsko tržište stigla 10 milijardi eura vrijedna roba iz ugljično-intenzivnih industrija U skupini G20 samo Rusija i Turska nemaju namet na ispuštanje ugljičnog dioksida i sustav trgovanja emisijama.

Rusko ministarstvo prirodnih resursa procjenjuje da će CBAM stajati ruske kompanije 3 milijarde dolara godišnje. No, konzultantska tvrtka KPMG smatra da će taj trošak iznositi 60 milijardi dolara između 2022. i 2030. godine.

Valja naglasiti kako je CBAM još daleko od stupanja na snagu. Europska komisija u srpnju će objaviti detalje ovog prijedloga, a potom slijede pregovori s Europskim parlamentom i državama članicama koji mogu potrajati mjesecima, ako ne i nekoliko godina.

Početna je zamisao da se pristojba naplaćuje na ograničeni broj ugljično-intenzivne robe, poput željeza, čelika, cementa i umjetnih gnojiva. Bila bi temeljena na ekvivalentnoj cijeni ugljika koja se plaća u EU.

Bruxelles naglašava da će CBAM biti usuglašen sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije i primjenjivat će se samo na države koje nisu usklađene s unutarnjim europskim sustavima cijene ugljičnog dioksida.

No, ruska vlada sumnja u ekološke motive Europske komisije. Naime, Moskva smatra kako EU koristi svoju klimatsku politiku da bi namakla novac za pokrivanje ekonomskih gubitaka koje je prouzročila pandemija.

Ne mogu odoljeti iskušenju

“Čini se da neki naši partneri ne mogu odoljeti iskušenju instrumentaliziranja klimatske agende za dobrobit svojih gospodarstava”, istaknuo je prošlog mjeseca Artiom Bulatov, zamjenik šefa odjela za europsku suradnju u ruskom ministarstvu vanjskih poslova.

“Primili smo bilješku o planovima korištenja CBAM-a kao dodatnog izvora prihoda europskog proračuna. Iskreno govoreći, to se potpuno uklapa u protekcionizam u trgovinskoj sferi”, dodao je Bulatov. Rusija je 2019. pristupila Pariškom klimatskom sporazumu.

No, dok su se EU i SAD obvezale da će do 2050. postati ugljično neutralni, obveza Rusije da do 2030. smanji svoj ugljični otisak za 70 posto u odnosu na razine iz 1990. u suštini joj dopušta povećanje sadašnjih emisija.

Govoreći u travnju na globalnom klimatskom summitu, predsjednik Vladimir Putin obećao je “značajno” smanjenje akumuliranih neto emisija do 2050. godine. Međutim, Europi to nije dovoljno.

“Rusija nije dovoljno ambiciozna”, istaknuo je Laurent Bardon, voditelj trgovinskog i ekonomskog odjela delegacije EU-a u Rusiji. U međuvremenu je cijena tone ugljičnog dioksida u EU sustavu trgovine emisijama skočila na 50 eura, zbog čega europski poslodavci traže što žurnije uvođenje CBAM-a.

Velik broj ruskih kompanija tvrdi da su spremne smanjiti emisije. No, pribojavaju se dvostrukog oporezivanja ako Rusija uvede svoj sustav regulacije emisija koji ne bi bio u skladu s europskim.