Ideja o povezivanju Moskve i Pekinga željeznicom visoke brzine jedan je korak bliže ostvarenju. Potpredsjednik Ruskih željeznica Alekandar Mišarin izjavio je kako procjene te kompanije govore da će za izgradnju nove pruge između dvije prijestolnice trebati uložiti 60 milijardi dolara. Iznos investicije odnosi se na izgradnju pruge samo do rusko-kineske granice. Prema prijašnjim navodima, ukupno bi izgradnja ove željezničke veze koštala 230 milijardi dolara.

Nova pruga bila bi duga između 7800 i 8000 kilometara, ovisno o izabranoj trasi, a smanjila bi trajanje putovanja sa sadašnjih pet dana Transsibirskom željeznicom na svega 30 sati, prenosi Bloomberg. Prema Mišurinovim riječima, bilo bi potrebno između osam i deset godina za izgradnju takve željezničke veze, nakon što bude zatvorena financijska konstrukcija. Trenutno postoje razmišljanja kako bi dio dionice do kineske granice prolazio teritorijem Kazahstana. Iako između Moskve i Sankt Peterburga prometuje vlak velike brzine, Rusija još nema prugu na kojoj je moguće ostvarivati brzine do 350 km/h. Ruska vlada krenula je, doduše, u izgradnju takve pruge na dionici Moskva-Kazanj, ali početak radova kasni već godinu dana. Dionica između ova dva grada tvorila bi ujedno i prvu etapu u projektu pruge Moskva-Peking. Ruske željeznice planiraju započeti radove početkom ove godine, a dionica bi trebala biti gotova do 2019. godine. Podsjetimo, izgradnja nove pruge između Moskve i Pekinga dio je sporazuma o ekonomskoj suradnji koji su prošlog mjeseca potpisali ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski premijer Li Keqiang. Još u svibnju potpisan je i prvi od dva ugovora o isporuci ruskog plina vrijedan 400 milijardi dolara. Sporazum o izgradnji pruge analitičari smatraju još jednim dokazom o sve jasnijem ruskom okretanju Kini kao strateškom gospodarskom partneru i pokušaju snažnijeg vezivanja.

Drugi čovjek Ruskih željeznica smatra kako bi se model financiranja dionice Moskva-Kazanj mogao preslikati na cijeli projekt. Naime, osim iz Kine te iz ruskog državnog investicijskog fonda, dio novca trebao bi doći i od zapadnih investicijskih fondova.