Rusko gospodarstvo proživljava svoje najteže trenutke u posljednjih šest godina. Najnoviji podaci pokazuju da je BDP prošle godine pao 3,7 posto, a snažna ovisnost gospodarstva o naftnim prihodima sada se pokazuje kao fatalna. Kada je predsjednik Vladimir Putin osvojio svoj prvi predsjednički mandat sada već daleke 2000. godine, barelom nafte trgovalo se po 28 dolara. Nakon što su pet godina bile iznad 100 dolara, cijene nafte opet su se vratile na razine od prije 16 godina. 

Neuspješni Putinov apel
Za rusko gospodarstvo taj je podatak izvorište svih problema – od BDP-a, preko deficita proračuna do tečaja rublje i stope inflacije. Prije 15 godina trećina proračunskih prihoda dolazila je od nafte i plina. Iako je Putin već tada pozvao naciju na veću diverzifikaciju ekonomije, sve je ostalo samo na apelu. Trenutno se čak 44 posto proračuna namiruje od nafte i plina. To znači da je Rusija – najveći svjetski izvoznik energenata – još ranjivija na cijenu nafte, pa ne treba čuditi što je lanjski pad BDP-a najoštriji od 2009. godine. S minusom od 3,7 posto Rusija je tako ušla u neslavni klub 10 država s najvećim padom BDP-a. Ekonomski analitičari predviđaju Rusiji u 2016. još jednu recesijsku godinu, iako uz mnogo blaži pad od 0,5 posto.

Dvije uzastopne recesijske godine bile bi tako najduže razdoblje bez rasta još od raspada Sovjetskog Saveza ranih 90-ih. "Ruska ekonomija i dalje je iznimno slaba", kaže za Telegraph William Jackson, analitičar Capital Economicsa. "Makroekonomski podaci su mnogo slabiji od očekivanja", dodaje Jackson. A ti podaci izgledaju od lošeg prema gorem. Investicije su u prosincu na godišnjoj razini srezane za gotovo devet posto nakon što su u studenom pale malo manje od pet posto. Maloprodaja je u blagdanskom prosincu potonula 15,3 posto, a u studenom preko 13 posto. Pad osobne potrošnje osobito je značajan jer se radi o jednom od glavnih pokretača ekonomije, a averzija potrošača prema trošenju izravno je povezano s drugim velikim ruskim problem – slabljenju rublje. Sukladno padu nafte slabila je u rublja. Prošloga tjedna ruska valuta dotakla je povijesno najnižu razinu prema američkom dolaru od 85 rubalja, a jučer je jedan dolar vrijedio malo manje od 83 rubalja.

Prema podacima Bloomberga, rublja je već tri mjeseca, nakon argentinskog pesa, valuta s najvećim padom na svijetu. Sve veće slabljenje valute znači da potrošači trebaju sve više novca kako bi održali razinu osobne potrošnje, a pad valute donio je ubrzavanje inflacije. Nakon što je u ožujku dosegla 13-godišnji maksimum od gotovo 17 posto, inflacija je u prosincu nešto oslabila na 12,9 posto. No, to je i dalje tri puta više od cilja središnje banke. Međutim, slabljenju rublje svoj su obol dale i geopolitičke tenzije nastale nakon ruskog pripajanja Krima u ožujku 2014. i posljedičnih sankcija SAD-a i Europske unije. Ekonomski problemi doveli su širenja proračunskog manjka.

Preoptimistični proračun
Rusija je prošle godine bilježila 2,6 posto deficita što je najviše u posljednjih pet godina. Ministar financija Anton Siluanov upozorio je kako postoji opasnost da se manjak dodatno produbi i iznad predviđenih tri posto BDP-a nakon pada cijene nafte ispod 30 dolara. Naime, ruski proračun za 2016. godinu rađen je na projekcijama da će se barelom nafte trgovati po 50 dolara. Trenutne cjenovne razine nagnale su i samog Vladimira Putina na priznanje da je proračun rađen na preoptimističnim temeljima.

Ministar Siluanov se pribojava da bi manjak u riznici mogao dosegnuti čak šest posto vrijednosti gospodarstva, pa je stoga predložio mjere štednje od vrtoglavih 1,5 bilijuna rubalja, odnosno gotovo 19 milijardi dolara. Unatoč svemu, predsjednik Putin u ponedjeljak je izjavio kako je "umjereno optimističan" što se tiče ekonomije u ovoj godini, a očekuje i da će proračunski manjak biti niži od očekivanja.