Razvoj golemog plinskog polja u rumunjskom dijelu Crnog mora mogao bi biti zaustavljen nakon što je parlament izglasao zakon koji ne ide na ruku energetskim kompanijama.

Prije šest godina američki ExxonMobile i rumunjska naftna kompanija Petrom, inače u vlasništvu austrijskog OMV-a, pronašli su 170 kilometara od rumunjske obale nalazište plina. Procjenjuje se da nalazište skriva do 84 milijarde prostornih metara plina.

Energetska neovisnost
Nalazište bi trebalo značajno povećati rumunjsku proizvodnju i izvoz prirodnog plina. Naime, za razliku od većine država Europske unije koje se oslanjaju na uvoz ruskog plina, Rumunjska je praktički energetski neovisna. Za glavninu proizvodnje plina zaslužna je kompanija u državnom vlasništvu Romgaz te Petrom, a godišnje proizvedu oko 10,5 milijardi prostornih metara, uglavnom iz kopnenih nalazišta.

S obzirom da rumunjska kućanstva i industrija godišnje potroše između 9 i 11 milijardi prostornih metara, Rumunjska uvozom pokriva tek 10 posto svojih potreba. Mađarska je prva iskazala interes za uvoz rumunjskog plina od 2022. čime bi pokrivala polovicu svojih potreba. U istraživanje plina u Crnom moru kompanije poput Exxona, Petroma, Lukoila i Carlylea u posljednjih deset godina uložile su gotovo dvije milijarde dolara. No, u razvoj polja Neptun potrebno je uložiti još milijardu dolara.

Međutim, izvršni direktor OMV-a Rainer Seele nedavno je izjavio kako austrijska kompanija za sada ne može donijeti odluku o investiciji. Kako prenosi Financial Times, glasnogovornik Petroma je istaknuo kako kompanija proučava zakon o proizvodnji ugljikovodika u podmorju kako bi razumjela kako će on utjecati na investicijske odluke i operacije na podmorskim nalazištima.   

Priljev u proračun
Skepsu izaziva zakon koji zahtijeva od kompanija da najmanje polovicu proizvedenog plina prodaju na rumunjskom tržištu. Osim toga, kompanijama se kao porezna olakšica priznaje samo 30 posto od iznosa uloženog u razvoj plinskih nalazišta, umjesto ranije najavljenih 60 posto. Vlada u Bukureštu planira da će ovaj zakon donijeti proračunu oko 20 milijardi dolara u idućih 20 godina.

Studija Deloittea pak procjenjuje proračunske prihode do 2040. na 26 milijardi dolara te 40 milijardi dolara doprinosa rumunjskom BDP-u. Energetska struka tvrdi kako je novi zakon učinio Rumunjsku najmanje atraktivnom u crnomorskom području za proizvodnju plina. Udruga koncesionara ARCOMN pak upozorava kako je porezna stabilnost ovim zakonom u potpunosti ukinuta što donošenje investicijskih odluka čini nemogućim.