Iako je prevladavajuće mišljenje da će robotizacija i automatizacija gospodarstva dovesti do smanjenja broja radnih mjesta, dogodit će se upravo suprotno – broj radnih mjesta će se povećati zbog porasta produktivnosti.

Prema istraživanju "Budućnost poslova 2018" koje je u ponedjeljak objavio Svjetski ekonomski forum (WEF), u idućih pet godina robotizacija i automatizacija na globalnoj će razini stvoriti 58 milijuna radnih mjesta više nego što će ih "uništiti". Konkretno, razvoj umjetne inteligencije i tehnologija automatizacije učinit će 75 milijuna radnih mjesta nepotrebnima, odnosno preskupima. S druge strane, dodatnih 133 milijuna radnih mjesta bit će otvoreno jer će kompanije "presložiti" podjelu rada između strojeva i ljudi.

Četiri područja rasta
WEF-ovo izvješće temelji se na anketi voditelja ljudskih resursa i čelnih ljudi više od 300 kompanija širom svijeta. Te kompanije zapošljavaju više od 15 milijuna ljudi i dolaze iz 20 razvijenih i rastućih država koje zajedno sudjeluju s dvije trećine udjela u globalnom gospodarstvu. Kako su istaknuli anketirani, četiri tehnološka područja dominirat će u razdoblju do 2022. kao pozitivni pokretači rasta. To su ultrabrzi mobilni internet, umjetna inteligencija, široko rasprostranjena analiza velikih količina podataka (big data) te računalstvo "u oblaku".

U tom kontekstu, sadašnji radnici morat će usvojiti set novih vještina kako će podjela rada između strojeva i ljudi nastaviti evoluirati. Naime, za pet godina strojevi će obavljati 42 posto radnih zadataka, nasuprot tek 29 posto danas, stoji u izvješću. Udjel ljudskog rada past će sa 71 posto na 58 posto. Dok će automatizacija dati kompanijama poticaj u produktivnosti, one će trebati investirati u usvajanje novih vještina zaposlenika kako bi ostale konkurentne, smatra Saadia Zahidi, voditeljica WEF-ovog Centra za nove tehnologije i društvo.

"Učiniti to jest moralni i ekonomski imperativ. Bez proaktivnih pristupa, poduzeća i radnici mogu izgubiti ekonomski potencijal četvrte industrijske revolucije", kazala je Zahidi. Anketirani poslodavci predviđaju da će do 2022. najmanje 54 posto svih radnika trebati prekvalifikaciju i dodatnu obuku. Od toga će 35 posto morati proći dodatnu edukaciju u trajanju do šest mjeseci, dok će devet posto morati proći obuku u trajanju do godine dana.

Duže od godinu dana trebat će obučavati 10 posto radnika. Glavninu tog posla odradit će sami poslodavci. Naime, anketirani poslodavci prognoziraju da će približno polovica prekvalificiranih i dodatno obučenih radnika proizaći iz interne edukacije dok će četvrtinu obučiti privatne obrazovne institucije. Javno obrazovanje doprinijet će sa 20 posto prekvalificiranih.

Pada broj stalnih poslova
Iako će automatizacija rezultirati s većom zaposlenošću, tradicionalno shvaćanje radnog mjesta odlazi u povijest. Naime, automatizacija će donijeti "značajnu promjenu" u kvaliteti, lokaciji i formatu novih radnih mjesta, ističe se u izvješću, što sugerira da će pasti broj stalnih poslova, "na neodređeno".

Dok će dio kompanija postojeća radna mjesta automatizirati, druge će se odlučiti na angažman radnika na određeno vrijeme, "freelancera" i ugovornih specijalista. Promjene koje donosi četvrta industrijska revolucija za vlade znači da što prije moraju prilagoditi radno zakonodavstvo utjecaju novih tehnologija i unaprijediti obrazovni sustav. Na radnicima je pobrinuti se za cjeloživotno obrazovanje i razvoj karijere, ističe WEF-ovo izvješće. Do sličnih je zaključaka došlo i istraživanje konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC).

Tvrdi da će umjetna inteligencija, robotika i drugi oblici "pametne automatizacije" potaknuti produktivnost i stvoriti bolje proizvode i usluge. Dok će neki poslovi nestati ili biti "fundamentalno promijenjeni", dugoročni efekt na gospodarstvo u cjelini trebao bi biti pozitivan, smatraju u PwC-u.