Alpski gradić Davos ovog će tjedna ugostiti najutjecajnije svjetske političke i gospodarske lidere na 54. godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koji traje do 19. siječnja.

Najavljen je i dolazak hrvatskog premijera Andrej Plenković, a ovogodišnja tema okupljanja u Švicatskoj je “obnova povjerenja” uslijed niza globalnih izazova, od geopolitičkih sukoba i rastućih napetosti, klimatskih promjena te napretka u tehnologiji.

Ususret Davosu, Svjetski gospodarski forum objavio je istraživanje pod nazivom “Globalni rizici 2024”, a najveći će u 2024. biti vremenske katastrofe. No, u dvogodišnjem razdoblju najvećim se ipak smatra rizik od dezinformacija generiranih umjetnom inteligencijom za koji se opredijelilo 53% ispitanika.

Kako će u dvogodišnjem razdoblju više od tri milijarde ljudi izaći na izbore u nizu svjetskih gospodarstava od SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Indije, Indonezije, Meksika, ojačao je i rizik od raširene uporabe dezinformacija. Alati za njihovo širenje mogu potkopati legitimitet novoizabranih vlada, te posljedično uzrokovati nemire od nasilnih prosvjeda i zločina iz mržnje do građanskog sukoba i terorizma, upozorava se u izvješću.

Odgovor vlada – veća kontrola
“AI može izraditi modele koji utječu na velik broj glasača na način koji dosad nismo vidjeli”, izjavila je za CNBC, Carolina Klint, glavna komercijalna direktorica za Europu u konzultantskoj kući Marsh McLennan, koja je koproducirala izvješće te dodala. “Proboji u području umjetne inteligencije radikalno će poremetiti buduće procjene rizike za organizacije koje se već bore s tim kako da reagiraju na prijetnje koje proizlaze iz dezinformacija, i strateških pogrešnih procjena”, rekla je Klint u izvješću.

I bez izbora, percepcija stvarnosti vjerojatno će također postati sve polariziranija infiltrirajući se u javni diskurs u širokom rasponu tema od javnog zdravlja do socijalne pravde. Uz potkopavanje istine, rizik od domaće propagande i cenzure također će rasti. Kao odgovor na netočne informacije i dezinformacije, vlade bi si mogle dodijeliti sve više ovlasti za kontrolu informacija na temelju onoga što smatraju “istinitim”. Slobode koje se odnose na internet, tisak i pristup širim izvorima informacija koje su već u padu, u riziku su da se dodatno pogoršaju i suoče s još većom represijom protoka informacija, stoji u izvješću.

Inače, uz dezinformacije najčešći rizici, koje se navodi u izvješću za sljedeće dvije godine su redom: ekstremne vremenske prilike, društvena polarizacija, kibernetička nesigurnost i međudržavni oružani sukobi. Među prvih 10 su i nedostatak ekonomskih prilika, inflacija, prisilna migracija, gospodarski pad i zagađenje.

Gledajući dugoročnije, za sljedeće desetljeće rizici koji dominiraju pomiču se prema ekstremnim vremenskim uvjetima i kritičnim promjenama u političkom svjetskom poretku, pri čemu dvije trećine ispitanih predviđa da će svijet poprimiti novi multipolarni ili fragmentirani oblik, ističe Carolina Klimt.

U izvješću Svjetskog gospodarskog foruma anketirano je više od 1400 globalnih stručnjaka za rizike, kreatora politika i čelnika industrije u rujnu 2023. Autori izvješća kazuju da kombinirani rizici “svjetsku sposobnost prilagodbe dovode do krajnjih granica” i pritom pozivaju čelnike da se usredotoče na globalnu suradnju i izgradnju zaštitnih barijera za najopasnije nove rizike.

“Nestabilan globalni poredak kojeg karakteriziraju polarizirajući narativi i nesigurnost, pogoršani utjecajem ekstremnih vremenskih prilika te ekonomskom nesigurnošću uzrokuju ubrzano širenje rizika – uključujući dezinformacije”, rekla je Saadia Zahidi, izvršna direktorica WEF-a.

“Svjetski čelnici moraju se pozabaviti kratkoročnim krizama, kao i postavili temelje za otporniju, održiviju, uključivu budućnost”, dodala je. U zasebnom izvješću o globalnim rizicima za 2024. objavljenom proteklog tjedan, Eurasia Group je nadolazeće izbore u SAD-u označila najvećim rizikom za ovu godinu, a “neupravljana umjetna inteligencija” rangirana je među prvih pet.

Ian Bremmer, predsjednik i osnivač Eurasia Group, rekao je na konferenciji za novinare da s obzirom na šire posljedice izbornih ishoda, konzultantska kuća “nije imala izbora” nego rangirati rizik dezinformacija ispred aktualnih ratova.

Podijeljena zapadna društva
Uslijed neregulirane AI rizik od dezinformacija je velik te se u izvješću između ostalog naglašava: “Oštro podijeljena zapadna društva, u kojima birači sve više pristupaju informacijama iz društvenih medija, bit će posebno osjetljiva na manipulaciju. Danas je vjerojatnije da će krizu globalne demokracije izazvati dezinformacije koje stvara umjetna inteligencija i pokreću algoritmi nego bilo koji drugi čimbenik”, kaže se u tom izvješću.