Zemlje regije središnje, jugoistočne i istočne Europe u ovoj će godini zabilježiti gotovo dvostruko viši gospodarski rast nego lani, u prosjeku za 2,3 posto, no Hrvatska je među zemljama za koje su pozitivna očekivanja korigirana te se u ovoj godini očekuje nastavak gospodarskog pada, za 0,6 posto, prognoze su Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz danas predstavljenog izvješća "Regional Economic Issues".

Voditeljica Odjela za europske zemlje s rastućim tržištima u MMF-ovom Sektoru za Europu Anna Ilyina istaknula je da su pozitivni gospodarski trendovi u regiji započeli u drugoj polovici prošle godine, uglavnom potaknuti oporavljenom domaćom potražnjom i pozitivnim utjecajem neto izvoza.

MMF očekuje da će se taj oporavak nastaviti i u ovoj godini te da bi prosječna stopa rasta za regiju nakon prošlogodišnjih 1,2 posto u ovoj godini mogla dosegnuti i 2,3 posto.

Hrvatska se, međutim, nalazi među desetak zemalja ove regije za koje su prognoze MMF-a korigirane naniže. Krajem prošle godine iz MMF-a su za 2014. prognozirali 1,5 postotni rast hrvatskog gospodarstva, no već početkom travnja ove godine ta je prognoza korigirana te sada u MMF-u očekuju pad od 0,6 posto, a oporavak, odnosno blagi rast od 0,4 posto, prognoziraju tek za 2015. godinu.

Ilyina je pritom kao rizike o kojima bi moglo ovisiti ostvarenje prognoza za cijelu regiju istaknula još uvijek relativno slabu stopu rasta u eurozoni te visoku volatilnost na međunarodnim financijskim tržištima, koja može negativno utjecati na uvjete inofinanciranja, što predstavlja značajan rizik za ove zemlje. Ova regija, naime, znatno ovisi o inozemnim izvorima financiranja, posebno njen privatni sektor, koji primjerice samo u Hrvatskoj oko 30 posto svojih potreba za financiranjem zadovoljava izravnim zaduživanjem u inozemstvu.

Ipak, jednu od najvećih neizvjesnosti za ostvarenje očekivanog rasta u regiji, kazala je Ilyina, predstavlja kriza u Ukrajini te s njom povezan problem visoke ovisnosti dijela europskih zemalja o ruskom plinu.

Hrvatska, dodala je, ima i svoje specifične ranjivosti, primjerice visoku razinu javnog duga i potrebu za financiranjem države koja je relativno visoka u usporedbi s ostalim zemljama regije.

Tu su i 'stari' strukturni problemi hrvatskog gospodarstva, poput tržišta rada, no Ilyina ističe kako se hrvatska vlast s tim dijelom problema ipak počela baviti.