Opći štrajk koji je u četvrtak blokirao Francusku i čiji se završetak za sada ne nazire najveća je prepreka reformama predsjednika Emmanuela Macrona. Analitičari smatraju da je ovo veći ispit za francuskog čelnika i od višemjesečnih nasilnih prosvjeda “žutih prsluka” koji su eskalirali početkom godine.

Javnost ih podržava

Kako prenose agencije, u općem štrajku sudjeluju školski i prometni djelatnici, odvjetnici, medicinsko osoblje, zaposlenici u zračnim lukama i drugi.

Najmasovniji štrajk proteklih godina u Francuskoj organizirali su sindikati nezadovoljni planovima predsjednika Macrona o univerzalnom bodovnom mirovinskom sustavu. Neki čelnici sindikata upozoravaju da će nastaviti sa štrajkom dok Macron ne odustane od svojih najava promjene mirovinskog sustava. Prema jednoj anketi javna potpora štrajku iznosi 69 posto, a najsnažnija je među mladima u dobi 18 do 34 godine.

Macronova administracija nada se izbjeći ponavljanje općeg štrajka zbog mirovinske reforme iz 1995. u vrijeme predsjednika Jacquesa Chiraca koji je tri tjedna remetio zračni promet i dobio masovnu javnu potporu, prisilivši vladu na odustajanje od promjena.

No, valja naglasiti kako korijen problema koji je izazvao masovni bunt Francuza leži još u 17. stoljeću u vrijeme kralja Luja XIV. Naime, sadašnja francuska mirovinska regulativa sastoji se od čak 42 mirovinske sheme, za gotovo svaku branšu posebno. Naime, u drugoj polovici 17. stoljeća stvoren je mirovinski sustav za kraljeve vojnike, a uoči Francuske revolucije krajem 18. stoljeća pridodani su mu i državni službenici.

Vojno osoblje ušlo je u sustav 1831. godine, a tijekom idućih desetljeća pridruživale su se i ostale branše. Zanimljivo je da su radnici zaposleni u privatnom sektoru u sustav ušli zadnji, 1930. godine. Trenutno, svi francuski umirovljenici dobivaju državnu mirovinu koja u prosjeku iznosi 1400 eura. Međutim, (za hrvatske prilike) ovako visok prosjek skriva razlike među desecima različitih mirovinskih shema.

Naime, mnoštvo profesija ima vlastitu mirovinsku regulativu. Primjerice, radnicima u željezničkom i zračnom prometu dopušteno je ranije umirovljenje. S druge strane, odvjetnici i liječnici uplaćuju niže doprinose. Državni službenici također imaju vlastitu regulativu.

U posljednjih 30 godina francuske vlade više su puta pokušale reformirati tamošnji mirovinski sustav, ali bez uspjeha jer su popustile pod masovnim prosvjedima. Macronova je ideja da sadašnji složeni sustav zamijeni jedinstvenim sustavom u kojem bi svi francuski radnici imali jednaka prava. Po novom planu nagrađivali bi se radnici za svaki radni dan, čime bi zaradili bodove koji bi se kasnije pretvarali u mirovinske benefite.

Službena dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj podignuta je tijekom posljednjih deset godina sa 60 na 62 godine, ali i dalje je jedna od najnižih u zemljama OECD-a. Vladin je cilj i da mirovinski sustav učini financijski održivijim, s obzirom na projekcije da će u idućim godinama biti u manjku.

Strahovanja sindikata

Promjene bi zahvatile radnike rođene nakon 1963. godine, a reforma bi se postupno implementirala od 2025. do 2040. godine. Sindikati pak tvrde da će novi sustav donijeti radnicima duži radni vijek i snižavanje mirovina. Francuski politički analitičari ističu kako su masovni prosvjedi uobičajeni u drugoj polovici mandata vlada, a to je upravo sada slučaj. K tome, iako se Macronova popularnost posljednjih mjeseci ponešto oporavila, i dalje većina birača ne podržava njegovu politiku.

Henri Sterdyniak, ekonomist think-tanka OFCE kaže za Financial Times kako je Francuska vrlo velikodušna prema umirovljenicima. “Radnici koji će ući u budući jedinstveni sustav imat će niže mirovine od sadašnjih umirovljenika. No, neće morati ni toliko uplaćivati doprinosa, ali to ne shvaćaju. Nemaju dojam da su na dobitku”, ocjenjuje Sterdyniak. Iako je Macron do sada pokazao kako se ne ustručava uhvatiti ukoštac s teškim problemima, ovo bi mogao biti njegov najteži test jer će mirovinska reforma rezultirati dobitnicima i gubitnicima, smatra ekonomist Emmanuel Jessua.