Nejednakost je dosegla rekordne razine u većini država OECD-a, a u mnogim drugim ekonomijama u nastajanju još je i veća, po novom izvješću OECD-a, objavljenom u četvrtak, u kojem se posebice upozorava na razlike između muškaraca i žena.
"Dosegli smo kritičnu točku. Nejednakosti u državama OECD-a nikada nisu bile toliko izražene otkako ih mjerimo", rekao je glavni tajnika organizacije Angel Gurria, predstavljajući izvješće u Parizu zajedno s europskom povjerenicom za zapošljavanje Marianne Thyssen.
U državama OECD-a, njih 34, 10 posto najbogatijih ima prihod 9,6 puta veći od 10 posto najsiromašnijih, dok je 1980-ih taj omjer iznosio 7,1, a 2000-ih 9,1, po izvješću.
"Ne rješavajući problem nejednakosti, vlade slabe svoja društva i dugoročno potkopavaju gospodarski rast", upozorava se u izvješću.
Procjenjuje se da je povećanje nejednakosti od 1985. do 2005., u 19 država OECD-a, smanjilo gospodarski rast za 4,7 postotna boda između 1990. i 2010.
Da bi se smanjilo nejednakost i potaknulo rast, OECD preporuča poticanje ravnopravnosti između muškaraca i žena kod zapošljavanja, veći broj stabilnijih radnih mjesta i poticanje ulaganja u obrazovanje i doškolovanje tijekom cijelog radnog vijeka.
Između 1995. i 2013., više od polovice novih radnih mjesta u državama OECD-a bilo je privremeno, na ugovor o radu na određeno vrijeme ili kao slobodna zanimanja.
Više od polovice privremenih poslova radili su mlađi od 30.
Kad je riječ o ženama, njihovi izgled za plaćeni posao manji su za 16 posto u odnosu na muškarce, a njihove plaće za 15 posto.
Nejednakosti u državama OECD-a najizraženije su u Čileu, Meksiku, Turskoj, SAD-u i Izraelu, a najmanje u Danskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Norveškoj.
Još su značajnije u velikim ekonomijama u nastajanju, no u nekima su se smanjile, primjerice u Brazilu, ističe se u izvješću.
Nejednakosti bi se mogle smanjiti, među ostalim, i preraspodjelom novca putem poreza, navodi OECD, ističući da javne politike moraju jamčiti da najbogatiji i multinacionalne tvrtke plaćaju svoj dio poreza.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pa dovoljno je uzeti najtrivijalniji primjer iz svakodnevnice i vec vidimo o cemu je rijec. X ima jednu nekretninu i kupi na kredit stan (drugu), koji iznajmljuje i otplacuje kredit. Za 30 godina ce dobiti drugu nekretninu prakticki besplatno, ali samo ako vec ima jednu postojecu. Y ima gotovinu i plati nekretninu 60 tisuca EUR. Z nema nista i podstanar je, uzme kredit i kupi nekretninu od 60 tisuca EUR, ali kroz kredit otplati jos 150%, tj. na 30 godina otplati jos jedan i pol stan velicine onoga kojega je uzeo na kredit. I eto, netko dobije stan za besplatno, netko za 60 tisuca, a netko za 150 tisuca EUR.
Kapitalizam je takav da zapravo kapital stvara kapital, a ne rad. Zato netko moze raditi citav zivot i ne maknuti se s mrtve tocke, dok netko tko ima kapital moze samo vec na kamatama zarađivati godisnje sto netko ne moze radom ni za 250 godina.
Drugim rijecima, premisa kapitalizma je da se moze bogatiti samo s postojecim bogatstvom. Zato i nestaje srednji sloj, koji po kapitalizmu nema svoje mjesto u hijerarhiji.
I nisam marksist ili pobornik komunistickih ideja, vec samo impliciram jednostavnu istinu da tko sada npr. nema nekretninu, otplatit ce doslovno dvije da ju stekne, dok netko tko ima postojeci kapital, ce platiti 150% manje od ovoga tko nema. I to ako ne nasjedne na valutne manipulacije.
Uključite se u raspravu