Suočene s prvim bojkotom od Los Angelesa 1984. godine, Olimpijske igre u Tokiju na rubu su otkazivanja. Ekonomski analitičari još se ne mogu složiti koliko bi takav scenarij negativno utjecao na japansko gospodarstvo, no valja istaknuti kako najoptimističnije prognoze predviđaju umjereni utjecaj.

Kako piše Reuters, Kanada je u nedjelju, a Australija u ponedjeljak objavila kako zbog bojazni od koronavirusa neće poslati svoje sportaše na Olimpijadu u Tokiju ako Igre ne budu odgođene do 2021. godine.

Važnije od sporta

Kanadski olimpijski odbor (COC) objavio je priopćenje u kojem tvrdi kako je svjestan složenosti odluke o odgodi Olimpijade, ali da „ništa nije važnije od zdravlja i sigurnosti naših sportaša i svjetske zajednice“.

Martin Richard, šef komunikacija Kanadskog paraolimpijskog odbora izjavio je kako se „svijet suočava s krizom i to je važnije od bilo kakvog sportskog događaja“. Ubrzo nakon COC-a oglasio se i Australski olimpijski odbor (AOC) naglasivši da je priopćio tamošnjim olimpijcima da se pripreme za Olimpijske igre u Tokiju, ali iduće godine. Australska i kanadska odluka objavljene su nakon što signali iz Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) i japanske vlade ne idu u smjeru koji te dvije zemlje priželjkuju.

Naime, IOC je u nedjelju priopćio kako će u idućih mjesec dana održati konzultacije oko mogućih scenarija koji će uključivati opcije pomaka planiranog početka 24. srpnja, ali i odgode za godinu dana.

Nakon završetka 2. svjetskog rata Olimpijske igre nikada nisu bile otkazane ili odgođene, ali IOC-ova spremnost da ipak razmotri takav potez dočekana je sa olakšanjem u Svjetskoj atletskoj organizaciji, Međunarodnom paraolimpijskom odboru te u nekoliko velikih nacionalnih olimpijskih odbora.

Međutim, japanski premijer Shinzo Abe izjavio je pak parlamentarnim zastupnicima u ponedjeljak da se odgoda Igara može razmatrati samo ako njihovo održavanje u „cjelovitom obliku“ postane nemoguće. Međutim, otkazivanje Olimpijade „nije opcija“, dodao je Abe, pozivajući se i na dosadašnji stav IOC-a.

U tom kontekstu, kanadsku i australsku odluku treba promatrati kao pritisak na IOC da ubrza donošenje odluke o sudbini ovogodišnje Olimpijade. Do sada je u cijelom svijetu od posljedica koronavirusa preminulo 14.600 ljudi, a mjere suzbijanja epidemije znatno su poremetile mogućnost pripreme olimpijaca za ovaj najveći sportski događaj.

Podsjetimo, posljednji veliki bojkot Igara dogodio se 1984. kada bivši Sovjetski Savez i njegovi sateliti iz istočnog bloka nisu poslali sportaše u Los Angeles. Kuba i Sjeverna Koreja „preskočile“ su i Olimpijadu u Seulu 1988. godine.

Golemi udar

Prema mišljenju analitičara Fitch Solutionsa, odgoda ili otkazivanje Olimpijskih igara u Tokiju bilo bi „golemi udar“ za japansko gospodarstvo i njegov prestiž, prenosi njihovo izvješće CNBC.

Naime, održavanje Igara moglo bi uznemiriti značajan dio stanovništva Japana koje se pribojava drugog vala zaraze dolaskom velikog broja sportaša, pratećeg osoblja i turista. S druge strane, analitičar Oxford Economicsa Stefan Angrick smatra kako bi dodatni ekonomski utjecaj odgode Igara bio relativno ograničen.

Angrick razmišlja u pravcu da Olimpijske igre povećavaju ekonomsku aktivnost povećanjem građevinskih radova u godinama prije početka te povećanjem turističkih dolazaka i s njima povezane osobne potrošnje u godini održavanja.

„S obzirom da su građevinski radopvi dovršeni, oni su već uračunati u podatke o BDP-u i neće se mijenjati. Što se tiče osobne potrošnje, u scenariju bez koronavirusa takav bi potez bio veliki udarac. No, s obzirom da su turistički dolasci zbog epidemije ionako u padu, kao i osobna potrošnja, odgoda Igara neće značajno promijeniti situaciju“, smatra Angrick.