Nedostatak radne snage i egzodus mladih ključni je problem cijele regije koja slamku spasa traži na različite načine, kako bi shvatili koja su ključna rješenja i načini privlačenja i zadržavanja talenata.

U Novom Sadu imali smo se prilike uvjeriti kako su detektirali problem i kako ga nastoje kontrolirati i riješiti. Trenutačno grad bilježi nezaposlenost manju od deset posto, a prema podacima koje smo dobili, 2012. godine imali su oko 130.000 zaposlenih, a danas, nekoliko godina kasnije, broje ih oko 150.000.  "U sezoni, kada veliki broj ljudi odlazi raditi vani na nekoliko mjeseci, javlja se problem nedostatka radne snage, ali 20.000 ljudi više je u nekoliko godina zaposleno u Novom Sadu, i to poglavito obrazovana radna snaga. Trebalo nam je neko vrijeme dok se nismo oporavili od privatizacije i sankcioniranja ratnih šteta.

Ugostitelji i trgovci su zadovoljni, prosječna plaća djelatnika u ugostiteljstvu danas ne pada ispod 400 eura, a još prije nekoliko godina ona nije prelazila 200 eura. Situacija se poboljšava i ljudi se vraćaju, a nadamo se da će plaće dodatno rasti, što bi se trebalo dogoditi, te da će se poreznom reformom smanjiti porezna opterećenja. Također, u proračunu nam rastu prihodi od poreza na plaće", objasnio nam je Milorad Radojević, član Gradskog vijeća za gospodarstvo.

Grad financira obuku
U Novom Sadu, uz prehrambenu industriju, autoindustriju i turizam, prednjači IT industrija. Razvoj grada, koji broji gotovo pola milijuna ljudi, obilježio je taj sektor i dolazak svjetskih informatičkih tvrtki, njih oko 200, koje danas zapošljavaju više od 4000 ljudi. Među njima su i Schneider Electric DMS, Levi9 Global Sourcing Balkan, Vega IT Sourcing, RT-RK i Eipix Entertainment. Između ostalog, to zahvaljuju Fakultetu tehničkih znanosti čiji profesori imaju i privatne tvrtke u kojima zapošljavaju najbolje studente, nakon završetka fakulteta.

"Imamo obuke i mjere za deficitarna zanimanja i IT sektor, što svake godine financira grad. Obuku završi 50-ak ljudi od kojih 80 posto posao nađe u roku od tri mjeseca. Tražili smo i povećanje kvota na fakultetima zbog velike potražnje za obrazovanim kadrom, no tu se javlja problem kapaciteta i broja profesora", objašnjava Radojević. 

Ali s izazovima dolazi i rješenje koje Radojević i njegov time vide u izgradnji Znanstveno-tehnološkog parka, koji će funkcionirati na sličan način kao poduzetnički inkubator, gdje će na 30.000 četvornih metara oko 10.000 ljudi s fakulteta koristiti prostor za vježbu, a IT tvrtke ovdje će moći imati svoje podružnice i voditi posao. Očekuju, kaže Radojević, da će Park biti gotov sljedeće godine. Okvirna cijena izgradnje Parka je oko 13 milijuna eura, što zajedno financiraju država, Vojvodina i Novi Sad.

Subvencije za radna mjesta
Spomenuo je i problem koji se javio razvojem IT sektora i izgradnjom Znanstveno-tehnološkog parka, a to je porast cijena stanova budući da je riječ o sektoru u kojem su plaće iznadprosječne, ljudi su stalno zaposleni i imaju stalne prihode pa mogu uzimati veće kredite.  "Jedan od razloga bio je i turizam i iznajmljivanje stanova, no kako se javio problem s boravišnim taksama i iznajmljivanjem na crno bez prijavljivanja i plaćanja takse, osnovana je prošle godine u srpnju lokalna turistička inspekcija koja to kontrolira", objašnjava.

Ključnim za uspjeh pokazao se upravo kontinentalni turizam koji Novi Sad pametno iskorištava, tim više što je ove godine europska prijestolnica mladih koja novim sadržajima i međunarodnim festivalima privlači sve veći broj turista.  Samo u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Turističke organizacije Novog Sada, grad je posjetilo gotovo 100.000 turista iz cijelog svijeta, od kojih 7470 dolazi iz Hrvatske. U istom razdoblju bilježe više od 180.000 noćenja, a brojka se stalno povećava. Rješenje za privlačenje i zadržavanje talenata vide, između ostalog, kroz više prostora i mogućnosti za zaposlene i nezaposlene, što uključuje subvencije za nova radna mjesta, kao i edukaciju o korištenjima fondova Europske unije. Samo za mlade pripravnike i praktikante izdvajaju 1,300.000 eura godišnje.

Organiziraju i radionice za zaposlene čije znanje nadograđuju kroz branše poput marketinga i PR-a, te za nezaposlene kroz obrazovanje za deficitarna zanimanja.  Također, jedini su grad u Srbiji koji već četvrtu godinu zaredom provodi projekt samozapošljavanja žena u sklopu kojeg nude sredstva za pokretanje vlastitog biznisa, gdje je najzastupljenija uslužna djelatnost, a usto imaju i redovnu liniju samozapošljavanja za muškarce i žene.  

Izvozna autoindustrija
"Radimo i na promociji tradicionalnih zanimanja te na njihovom udruženju. Stalno pratimo potrebe tržišta rada, pogotovo IT sektora koji je posebno dinamičan i konkurentan", ističe Radojević.  Premda i dalje imaju trgovinski deficit kada je riječ o uvozu, situacija se poboljšava. Kao jedan od izazova navode činjenicu da je Novi Sad sjedište NIS-a, odnosno Gazproma u Srbiji, stoga sav uvoz nafte i benzina ide preko njih. "Kada je riječ o izvozu, tu je uspješna autoindustrija, a izvozimo i šećer i kukuruz", navodi  Radojević. 

Širenje ponude

Sufinanciraju projekte ruralnog turizma
Na rubnim dijelvima Novog Sada razvijen je ruralni turizam, a gostima je posebno atraktivno vinogradarstvo, vinarstvo i svinjogojstvo. Ove jeseni grad kreće s poticajima i sufinanciranjem 70 posto projekata vezanih uz ruralni turizam, za što će izdvojiti 300.000 eura. Ne žele da se poljoprivreda svede samo na ratarstvo kada postoji prostor i potencijal za ostalo. Kažu da prate trendove i da im je potrebno širenje ponude, proizvoda, ali i djelatnosti. Sve što izvoze kao sirovinu žele izvoziti kao gotov ili polugotov proizvod jer smatraju da to ima dodatnu vrijednost.