Ekonomska situacija u najvećem svjetskom gospodarstvu ozbiljno se pogoršava, ako je suditi po najnovijim anketama koje je među tamošnjim analitičarima prošloga tjedna proveo Reuters.

Prema njihovom mišljenju, rezultat je to ponovnog uvođenja mjera suzbijanja zaraze koronavirusa u nekim saveznim državama s obzirom na značajan skok oboljenja posljednjih nekoliko tjedana.

Krajem prošlog tjedna broj oboljelih od COVID-19 u SAD-u približio se brojci od 4 milijuna. U prosjeku svakog sata zarazi se 2600 Amerikanaca, što je najviša stopa oboljenja u svijetu.

Dva rizika za gospodarstvo

To je povećalo zabrinutost među ekonomistima može li nedavni pad broja nezaposlenih biti održiv, zajedno s ostalim makroekonomskim podacima. Anketa provedena među ekonomistima od 13. do 22. srpnja pokazala je da stručnjaci predviđaju pad BDP-a u prethodnom kvartalu od 33,8 posto na godišnjoj razini.

Međutim, dok su prije mjesec dana ekonomisti smatrali da će američko gospodarstvo u trećem tromjesečju zabilježiti rast od 18,5 posto, a u četvrtom od 8 posto, sada su nešto pesimističniji, pa prognoziraju rast od 17,8 posto u ovom te 6,5 posto u idućem kvartalu.

„Sadašnja situacija donosi dva rizika: neke države možda će morati dodatno zatvoriti potrošačku aktivnost kako bi zauzdale virus dok zaustavljanje procesa ponovnog otvaranja može prouzročiti dugoročniju štetu kompanijama i tržištu rada“, ocjenjuje David Mericle, glavni ekonomist za SAD u banci Goldman Sachs.

Ta je banka nedavno snizila svoja očekivanja za treće tromjesečje, pa umjesto 33 posto sada očekuje rast BDP-a od 25 posto, što je značajno iznad medijana prognoza Reutersove ankete. Na pitanje o najgorem scenariju, analitičari u anketi u prosjeku očekuju pad od 40,4 posto u drugom tromjesečju te stagnaciju u iduća dva tromjesečja.

U tom bi slučaju SAD u ovoj godini zabilježio smanjenje gospodarstva za 9 posto, dok bi iduće godine rast izostao. Valja istaknuti kako ekonomisti sve skeptičnije gledaju na scenarij recesije V-oblika koji priželjkuje financijsko tržište, a što bi značilo velik pad BDP-a, ali i brzi oporavak.

Naime, gotovo dvije trećine ispitanika smatraju da će SAD-u trebati dvije i više godina da se gospodarstvo vrati na razine prije izbijanja pandemije. Ostali smatraju da će za oporavak trebati između jedne i dvije godine. Nitko ne smatra da će trebati manje od godinu dana.

Je li poticaja dovoljno?

Iako su središnja banka Fed i vlada za gospodarstvo već najavili iznos monetarnih poticaja bez presedana, u tamošnjoj javnosti vode se polemike hoće li to biti dovoljno. No, ekonomisti očekuju da će Fed zadržati svoju ključnu kamatnu stopu na rekordno niskom rasponu od 0 do 0,25 posto najmanje do 2023. godine.

„Čak i ako zadrži svoj stav o ultralabavoj monetarnoj politici, a Kongres odobri dodatne fiskalne poticaje, mjere socijalnog distanciranja koje su na snazi vjerojatno će zadržati BDP dobrano ispod predpandemijskih trendova, a stopa nezaposlenosti u narednim će godinama porasti“, kaže Paul Ashworth, glavni američki ekonomist Capital Economicsa.

Kada je riječ o nezaposlenosti, gotovo 60 posto ispitanika u anketi smatra da je rizik od slabljenja oporavka na tržištu rada do kraja ove godine visok ili vrlo visok. Da je rizik nizak smatra 33 posto ekonomista, a samo jedan analitičar smatra da je vrlo nizak.

„Epidemiolozi vjeruju u veliku vjerojatnost izbijanja drugog vala epidemije u jesen ili ranu zimu. To je tipičan uzorak za respiratorne infekcije“, ocjenjuje David Bachman, stariji ekonomist za SAD u Deloitteu.

On predviđa reprizu pada američkog gospodarstva u četvrtom tromjesečju, i to za 9,8 posto, što je najpesimistična prognoza u cijeloj anketi. Uz napomenu da nije sigurno da će doći do drugog vala, Bachman smatra da će takav razvoj situacije značajno smanjiti ekonomsku aktivnost.