Preseljenje u drugu državu kako biste uživali u zasluženoj mirovini, primjerice umirovljeni Nijemci koji su okupirali mađarski Balaton, najčešće zahtijeva pomno istraživanje i planiranje jer u obzir treba uzeti društvenu sigurnost, zdravstvenu skrb i novčano stanje.

Američka konzultantska tvrtka Mercer objavila je godišnji izvještaj u kojem je proučila 47 različitih umirovljeničkih prihodovnih sustav diljem svijeta i na vrhu su uglavnom europske države.

Štoviše, Island, Nizozemska i Danska već su više godina na vrhu Mercerova svjetskog indeksa jer se za te države smatra da imaju najbolje mirovinske sustave, a Hrvatska je na 24. mjestu Mercerova indeksa.

Ono što je zajedničko za sve tri države jest činjenica da sve imaju velike industrijske fondove s točnom određenim udjelom uplata radnika i poslodavaca.

Sam indeks tvrtke Mercer sastoji se od tri potkategorije upotrebljavane za bodovanje mirovinskog sustava, a to su – prikladnost, održivost i cjelovitost.

Prikladnost primanja

Glavna stavka bilo kojeg mirovinskog sustava svakako treba biti mogućnost osiguravanja prikladnih primanja za umirovljenika koja predstavljaju neki oblik sigurnosne mreže. Tu je vrlo bitna i sposobnost rukovodeće vlasti da potiče srednji sloj da štedi za mirovinu.

Također je bitan i plan isplate te mogu li zaposlenici u slučaju prekida zaposlenja iskorištavati prednosti poput primanja dječjeg doplatka ili pomoći u slučaju bolesti.

Prema Merceru, od europskih država tu se najviše ističu Portugal i Nizozemska jer obje države imaju minimalnu mirovinsku stopu koja osigurava mirovinu čak i osobama koje rade za minimalac, a najgora EU država prema toj kategoriji je Poljska.

Cjelovitost

Financirane mirovinski stupovi u privatnom sektoru također imaju važnu ulogu u stabilnosti mirovinskog sustava neke države, odnosno da li privatni mirovinski fondovi stvaraju dovoljno vrijednosti svojim članovima te da li javnost vjeruje takvim fondovima.

Prema Merceru, Finska je na tom polju najnaprednija EU država, a slijede je Belgija i Nizozemska, dok je najgora EU država prema indeksu Francuska.

Održivost sustava

U Merceru također vjeruju da je i dugoročan gospodarski rast države vrlo važan jer izravno utječe na broj zaposlenih i količinu novca ušteđenu za mirovinu. Isto tako, količina vanjskog duga i iznos javnog novca utrošenog na mirovine utječe na održivost mirovinskog sustava.

Prema tim čimbenicima, Island je EU država s najodrživijim sustavom, a slijede Danska i Nizozemska. Najgore EU države po održivosti sustava su Italija i Španjolska.

Međutim, valja napomenuti da sam indeks u obzir ne uzima neke druge stavke , primjerice porezni sustav, podneblje i kultura te čimbenik sreće, koje države poput Italije i Španjolske, a zasigurno i Hrvatske čine popularnim odredištima za uživanje u umirovljeničkim danima.