Sve više vozača i dostavljača internetskih platformi poput Ubera, Bolta ili Deliverooa zahtijeva da im se otkrije na koji način algoritmi ocjenjuju njihov rad i na kraju krajeva, utječu na egzistenciju.

Financial Times donosi svjedočanstvo Alexandrua, 38-godišnjeg londonskog vozača Ubera koji je u protekle dvije godine ostvario više od 7000 vožnji i ima vrlo visoke ocjene zadovoljnih korisnika. Kaže kako zbog toga nije vjerovao drugim vozačima koji su tvrdili da ih Uberov algoritam neopravdano kažnjava.

‘Priznaj što si učinio’
“Smatrao sam da to nije potpuna istina. Sigurno su i oni morali biti dijelom krivi”, kazao je Alexandru. No, u srpnju prošle godine dobio je prvo upozorenje od Uberovog računala koje ga je optužilo za manipulativno ponašanje.

Drugo upozorenje došlo je dva tjedna kasnije. Da je dobio treće upozorenje, Alexandruov profil na Uberu bio bi ugašen. Bojeći se trajne zabrane rada, londonski prijevoznik prestao je koristiti Uber, pokušavajući shvatiti što je pošlo po zlu.

Poput ostalih sličnih platformi iz segmenta “gig ekonomije”, Uber koristi programe umjetne inteligencije kako bi upravljao sa stotinama tisuća svojih vozača, spajao ih sa korisnicima i uočavao potencijalne manipulacije, poput varanja korisnika i dijeljenja profila.

Kompanije tvrde kako tako goleme zadatke ne mogu odrađivati ljudi. Platforma za dostavu hrane Deliveroo, primjerice, navodi u svojoj politici privatnosti kako ručna provjera kvalitete usluge “ne bi bila moguća u vremenskom okviru i s obzirom na volumene dostave”.

Međutim, zaposlenici tih platformi žale se kako je malo ispravaka kada računalo donese pogrešnu odluku te da im kompanije ne otkrivaju kako algoritmi ocjenjuju njihov rad. Alexandru s početka priče tvrdi kako je upozoren zbog manipulacije, poput neopravdanog produženja vremena ili duljine putovanja, ali nije dobio nikakvo pojašnjenje kada se to dogodilo.

Kada je nazvao Uber za podršku, nitko mu nije mogao pomoći. “Samo su govorili ‘Sustav ne može pogriješiti, priznaj što si učinio”, kaže Alexandru.

Naposljetku se obratio nevladinoj organizaciji Workers Info Exchange (WIE), koja zahtijeva od kompanija poput Ubera da pojasne kako njihovi algoritmi funkcioniraju. Alexandru je na kraju “istjerao pravdu” – u listopadu mu se kompanija ispričala zbog neopravdanih upozorenja.

“Uber koristi umjetnu inteligenciju kao odjel za ljudske resurse. Sustav vam može zabraniti rad ili prekinuti vaš ugovor s kompanijom”, ističe Alexandru.

Nitko nije pojasnio
Uber pak ističe kako koristi automatizirane procese radi detekcije prijevara, ali da se odluke o prekidu suradnje s vozačima donose tek nakon što njegovo osoblje pregleda činjenice. No, u posljednjih osam mjeseci, više od 500 radnika Ubera, Amazon Flexa, Bolta i Deliverooa obratili su se WIE-u zbog problema s ocjenjivanjem njihova rada.

U sklopu europskih zakona o zaštiti osobnih podataka, vozači imaju pravo znati jesu li i kako su subjekti automatiziranog donošenja odluka. No, do sada je samo 40 zaposlenika dobilo “sirove” podatke o svom radu, poput stopa prihvaćanja i odbijanja poziva te ukupne ocjene.

Međutim, nijedna kompanija još nije jasno objasnila kako te podatke računala koriste prilikom donošenja odluka, istaknuo je WIE.

U Europi regulatori i sudbena tijela počinju prepoznavati probleme koje donosi praksa algoritamskog upravljanja. U siječnju je talijanski sud presudio kako je Deliveroo diskriminirao svoje radnike jer njegova računala nisu razlikovala radnike koji su neučinkoviti od onih koji su na bolovanju ili koriste pravo na štrajk.

U Italiji je kažnjen Deliveroo i Glovo jer nisu otkrivali kako računala dodjeljuju zadatke i ocjenjuju obavljeni rad. U ožujku je sud u Nizozemskoj presudio kako platforma za dijeljenje vožnji Ola mora otkriti podatke na kojima računala temelje svoje odluke.