Kao što je za PBS NewsHour izvijestio Jeffrey Brown, neke nizozemske tvrtke pretvaraju odbačene materijale u druge trgovačke proizvode. No još uvijek moraju uvjeravati veće ulagače u isplativost.

Novinar je u reportaži donio priču o hotelu napravljenom od napuštenog broda, sa solarnim panelima kao izvorom energije, kao i o ugostiteljskom objektu koji sam proizvodi povrće koristeći riblji otpad.

Neka predgrađa Amsterdama su pravi laboratorij za ispitivanje funkcioniranja kružnog gospodarstva. Od čišćenja tla raznim poljoprivrednim kulturama i biljkama, kao i raznim načinima recikliranja otpada. “Tako da se na kraju ništa ne baca. Cilj je zdraviji planet i gospodarstvo”, naveo je novinar Brown spominjući brojne koristi od takvog upravljanja ekonomijom.

Ukoliko cijela Europa prijeđe na spomenuti model do 2030. dnevna korist bi iznosila 2 bilijuna dolara, a emisija ugljika bila bi prepolovljena.

Praktična rješenja mogu promijeniti mišljenje svakog skeptika.

Prikazana je nizozemska tvornica koja koristi stare automobilske gume za proizvodnju novih. O njenom uspjehu govori činjenica o širenju poslovanja i otvaranju novih pogona, unatoč početnom skepticizmu investitora.

Nizozemski eksperimentatori žele što više zatvoriti i krug samodostatnosti kompanija i zato sve više kreiraju alate za kompanije kako bi im prelazak na kružno gospodarstvo bilo što jednostavnije.

Primjerice, cilj je da spomenuta tvornica koristi i obnovljive izvore energije pri prijevozu proizvedenih guma od recikliranog materijala, odnosno da njezini dostavni kamioni ne koriste derivate naftnih kompanija.

Prijelaz na kružno gospodarstvo

Koncept je prihvatila i nizozemska vlada odabravši 5 gospodarskih sektora i lanaca vrijednosti koji će prvi preći na kružno gospodarstvo. Tih pet prioriteta važni su za nizozemsko gospodarstvo i imaju veliki utjecaj na okoliš. U tim sektorima se već radi na kretanju prema kružnom gospodarstvu.

Pet gospodarskih sektora su:

biomasa i hrana;

plastika;

prerađivačka industrija;

građevinski sektor;

potrošačka dobra.

Biomasa i hrana

Biomasa (mrtvi, biorazgradivi biljni materijal i životinjske masti) bitna je sirovina u kružnom gospodarstvu. Koristi se za hranu i stočnu hranu, kao i za izradu svih vrsta drugih proizvoda, kao što su tekstil, papir, kemikalije i energija. Stoga je vrlo važno za smanjenje emisija CO2 i ovisnosti o fosilnim gorivima. Korištenje biomase učinit će gospodarstvo zelenijim (gospodarstvo na biološkom području), posebno sektore koji čine veliki doprinos izvozu.

Plastika

Globalna uporaba plastike povećala se 20 puta tijekom proteklih 50 godina. I očekuje se da će se ponovno udvostručiti u sljedećih 20 godina. U svijetu se godišnje proizvede 299 milijuna tona plastike, od čega 20% u Europi. Većina plastike se koristi u pakiranju: stopa u Europi je gotovo 40%. Istovremeno, sve više i više biološki biorazgradive plastike ulaze na tržište, kao alternativa plastici proizvedenoj od fosilnih goriva, kao što je nafta. Cilj je do 2050. godine koristiti samo obnovljivu (recikliranu i biološku) plastiku. Ali to se može postići samo ako postoji tehnologija koja može jamčiti kvalitetu reciklirane plastike.

Prerađivačka industrija

Stvara se sve više i više proizvoda, posebno u sektorima poput elektronike, strojeva i automobilske industrije. To također znači da se koristi sve više sirovina. Vađenje i prerada sirovina stvara probleme za okoliš, klimu i održivost. U isto vrijeme sirovina je sve manje. Uz to u mnogim zemljama koje ih dostavljaju postoje sukobi. Kvaliteta sirovina također opada.

Vlada želi učiniti poslovnu zajednicu svjesnijom ranjivosti zbog ovisnosti o prirodnim resursima. Do 2050. mnogi će se kritični materijali morati ponovno upotrijebiti i reciklirati. Ponovno korištenje znači ponovno stavljanje proizvoda u uporabu. Na primjer, korištenje rabljenih dijelova u novom automobilu. Recikliranje znači pretvaranje materijala u nove sirovine. Na primjer, recikliranjem plastike u pelete za izradu novih plastičnih proizvoda.

Građevinski sektor

Procjenjuje se da je građevinski sektor koristi 50% svih sirovina; čini 40% ukupne potrošnje energije; i 30% ukupne potrošnje vode u Nizozemskoj.

Čak 40% otpada u Nizozemskoj je građevinski otpad i otpad od rušenja. Građevinska industrija također je odgovorna za 35% emisija CO2. Stoga se pojačavaju napori za uštedu energije i smanjenje emisija. Postoje mnogi načini za učinkovitije korištenje sirovina i smanjenje otpada. Do 2050. godine zgrade i druge građevine moraju se izgraditi, (ponovno) koristiti, održavati i rušiti na održiv način. One moraju biti energetske neutralne i izrađene od održivih materijala.

Potrošačka dobra

Odbačena roba široke potrošnje već se odvoja i reciklira u velikoj mjeri u Nizozemskoj. Međutim, otprilike polovica se još uvijek spaljuje ili odlaže: 80% otpada u Nizozemskoj (oko 8 milijuna tona godišnje) generiraju ljudi i poduzeća. Vlada želi da sve potrošačke robe budu održive i napravljene od univerzalno dostupnih sirovina do 2050. godine. Otpadne proizvode treba reciklirati i koristiti za izradu novih proizvoda. U zatvorenom krugu kružne ekonomije ne bi uopće trebalo biti otpada.