Popravak i montaža strojeva i opreme i proizvodnja metalnih proizvoda segmenti su koji u Srbiji donose najveći povrat uloženog kapitala. Prema studiji makroekonomske analize i trendovi, znanstvenice Svetlane Jelić, oni investitoru vrate od 40 do 53 pare na jedan dinar (100 dinara je šest kuna), a svijetli primjer je i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, kojjoj je efikasnost investiranja 47 para po dinaru. S druge strane, primjerice, u automobilskoj industriji, u kojoj je kompanija Fiat Chrysler Automobili i najveći srpski izvoznik, povrat investicija iznosi 19 para na dinar, što je još i dobro nakon ulaganja Talijana koja su kragujevačkoj tvrtki popravila ulagačku efikasnost, piše beogradska Politika.
Duboki minusi
List se pozabavio navedenom analizom, kojom je autorica istražila ulaganja od 2011. do 2016. u Srbiji, dakle uoči posljednjeg većeg investicijskog vala stranaca, a koji još nije stao. Najmanje vlasniku kapitala vraća prerađivačka industrija – 11 para na uloženi dinar. No, neki nisu ni te sreće pa im se uloženo ne vraća, već samo gube. Farmaceutska, duhanska i industrija pića, koje inače, navodi se, slove kao snažni igrači, u pogledu investicijske efikasnosti su slabe – kod duhanaca uloženi dinar stvara gubitak od 32 pare, kod pića 19 para, a kod proizvodnje osnovnih metala minus iznosi čak 36 para po dinaru. Zanimljivo, čak i reklo bi se moderna branša, proizvodnja računala, nije ništa bolja, gubitak na dinaru je 18 para.
“Povrat je slab jer je riječ o hardveru, koji se kod slabo proizvodi, za razliku od softvera, tj. računalnih programa. Kod duhanske branše riječ je, pak, o tome da investicije donose gubitak zbog sve skupljega završnog proizvoda nakon visokih trošarina, a kod industrije piće razlog je slabija potražnja i potrošnja”, upozorava analitičarka Jelić. Ističe, međutim, da je gubitak uvjetan i da “računovodstveno povećanje ili smanjenje bruto dodane vrijednost nije isto kao i neto dobit ili gubitak”.
Potrošnja iznad mogućnosti
“Djelatnosti u kojima efikasnost investicija ima negativan predznak su izazov za tvorce ekonomske politike. To su pored farmaceutske, duhanske i metalske industrije i računalna i tekstilna, jer im uložena sredstva ne vraćaju povećanje dodane vrijednosti. Na to mogu utjecati i promjene zbog tranzicije, financijska kriza 2009. i pogrešne odluke i promašene investicije, te trošenje iznad mogućnosti”, zaključuje Svetlana Jelić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu