Pred zastupnike ruskog parlamenta Dume u četvrtak je u prvom čitanju došao prijedlog mirovinske reforme koji je izazvao žestoke prosvjede javnosti. Upravo zbog otpora javnosti teško je za očekivati donošenje izmjena zakona o mirovinskom osiguranju – koji potječe još iz Staljinovih vremena – po hitnoj proceduri, piše Bloomberg.

Putin ne komentira

Štoviše, znakovitu šutnju predsjednika Vladimira Putina o mirovinskoj reformi koju je predložio premijer Dmitrij Medvedev neki tumače kao znak da će biti – ublažena. Najava reforme čiji je najvažniji dio povećanje dobi za umirovljenje muškaraca i žena izazvao je prosvjede tijekom srpnja u čak 38 ruskih gradova i mjesta. Vlasti nisu dopustile prosvjede samo u gradovima u kojima se održavalo Svjetsko prvenstvo. Nakon što je “nogometni cirkus” završen, prosvjedi se najavljuju u Moskvi i Sankt Petersburgu.

Inače, reforma je najavljena uoči početka Mundijala, pa neki smatraju da je vlada nepopularnu mjeru htjela zamaskirati nogometnom euforijom. No, ankete pokazuju da taj manevar nije polučio osobit uspjeh. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se 80 posto građana protivi reformi, a 43 posto je izjavilo da će se pridružiti prosvjedima ako budu u njihovu gradu. Reforma se počela odražavati i na rejting predsjednika Putina koji je još zimus premoćno pobijedio na izborima. U prva dva tjedna srpnja povjerenje Rusa u Putina palo je 14 posto, ispod 38 posto, najniže od prosinca 2011. godine, pokazuju ankete. Suočen s takvim otporom javnosti, prvi čovjek Rusije javno nije ništa komentirao u vezi reforme, iako je odobrio prijedlog prije upućivanja u proceduru u Dumi.

No, politički promatrači primjećuju da je “u vatru” gurnuo premijera Medvedeva jer se Rusi još sjećaju njegova obećanja iz 2005. da neće povisivati dob umirovljenja “dokle god je predsjednik”. Inače, te godine propao je posljednji pokušaj mirovinske reforme. Iako je vlada svjesna da će teško uvjeriti javnost u neizbježnu potrebu njezina donošenja radi poboljšanja stanja javnih financija, službeni Kremlj za sada ne želi uzmaknuti “ni milimetra”. Naime, ministar financija Anton Siluanov izjavio je kako neće biti promjena izvornog prijedloga.

Vremena se mijenjaju

U predstavljanju nacrta zakona pred zastupnicima u četvrtak, ministar rada Maksim Topiljin branio je reformu ističući da je sustav mirovina u Rusiji fiksiran tridesetih godina kad je životni vijek bio “potpuno drukčiji”. “Vremena se mijenjaju. Gospodarstvo se mijenja. Ne možemo se više držati tridesetih”, naglasio je Topiljin. Za razliku od razvijena svijeta, Rusi u starosnu mirovinu idu prilično rano – muškarci sa 60 godina, a žene s 55 godina. Tako postavljena dob umirovljenja datira još iz 1932. godine.

Reformom je predviđeno da se dob umirovljenja tijekom sljedećih godina stupnjevito podiže, pa bi 2028. Rusi odlazili u mirovinu sa 65 godina, a Ruskinje bi 2034. prestale raditi sa 63 godine. Rezultat reforme trebao bi biti pad broja umirovljenja za 14 posto na 31 milijun do 2034. godine. Analitičari ruske Alfa-Bank procjenjuju da bi to donijelo uštede državnom mirovinskom fondu do 300 milijardi rubalja (4,8 milijardi dolara) svake dvije godine. Dodatno, procjena Bloomberg Economicsa govori da će reforma dodati gospodarskom rastu 0,2 postotnih bodova godišnje.

Prosječna mirovina u Rusiji iznosi, preračunato, 180 eura što je, uz rano umirovljenje, jedan od razloga zašto dobar dio umirovljenika nastavlja raditi u “sivoj ekonomiji”. Glavni argument kritičara vladina plana jest da većina Rusa predloženom reformom mirovinu – neće ni vidjeti. Naime, prosječna životna dob ruskih muškaraca iznosi 67,5 godina, što znači da će po umirovljenju sa 65 uživati mirovinu samo dvije godine. K tome, u 47 od 83 ruskih regija očekivana životna dob još je niža.