Predsjednik Vladimir Putin ostvario je rekordnu pobjedu na izborima u Rusiji i tako opet učvrstio svoju vlasti. Naime, Putin koji će obnašati dužnost predsjednika sljedećih šest godina, do 2030., ostvario je 87,8 posto glasova uz rekordan odaziv od 77,5 posto, prema podacima ruskog izbornog povjerenstva.

A još dok su rezultati stizali, Vladimir Putin je je rekao: “Smislili smo grandiozne planove i učinit ćemo sve da ih ostvarimo.”, prenio je Financial Times. Inače, ruska vojska ponovno je preuzela inicijativu protiv ukrajinskih snaga s brojnijim ljudstvom i naoružanjem, dok se rusko gospodarstvo oporavilo zahvaljujući porastu potrošnje za obranu tijekom rata i ekonomskih izvora iz zemalja poput Kine, piše Financial Times.

Pregrijano gospodarstvo
Ipak, ruski narod pati, no bol nije dovoljna da natjera Putina da promijeni smjer, piše Reuters, premda bi trebao ponovno razmisliti može li Zapad smanjiti prihode Rusije od nafte. Jer, čak i ako prihodi ostanu na istoj razini, ruska vlada će morati dodatno stegnuti remen svojim građanima.

“Gospodarstvo se pregrijava dok Putin, ulaže više novca u ratne napore. Potrošnja za obranu, utrostručila se od početka rata. Inflacija je 7,7 posto, a pri tom postoji ozbiljan nedostatak radne snage. Vlada će morati poduzeti fiskalne mjere kako bi domaću potrošnju uskladila s proizvodnjom. Na vrhu popisa vjerojatno će biti povećanja poreza usmjerena na bogatije pojedince i tvrtke koje je Putin već signalizirao”, piše između ostalog Reuters.

Putin se hvali da je Rusija prošle godine rasla za 3,6 posto, više nego bilo koja od Grupe sedam bogatih demokracija koje podupiru Ukrajinu. Međunarodni monetarni fond pak, predviđa rast 2,6 posto ove godine te 1,1 posto sljedeće. Ipak, temeljna slika nije tako zdrava kao što sugeriraju brojke. “Kako vlada usmjerava veći dio nacionalnog dohotka u proizvodnju tenkova i granata, bit će manje novca za potrošnu robu i usluge”, kaže Tim Ash, strateg u RBC BlueBay Asset Management.

Rusija još uvijek mnogo zarađuje, a unatoč tome što su ukrajinski saveznici uveli embargo na naftu, a i pronašli alternative plinu, Rusija je 2023. imala suficit tekućeg računa od 51 milijardu dolara. Iako je to pad u odnosu na velikih 238 milijardi dolara prethodne godine, Moskva je još uvijek u plusu. “Stvari bi se mogle promijeniti kad bi ukrajinski saveznici uspjeli smanjiti izvozne prihode Rusije toliko da padne u deficit”, kaže Jacob Nell, viši znanstveni suradnik na Kijevskoj školi ekonomije.

Nell procjenjuje da bi izvoz morao pasti za oko 80 milijardi dolara prije nego što bi Putin morao poduzeti ekstremne mjere za stabilizaciju gospodarstva. Oko 30 milijardi dolara od toga moglo bi doći od strožeg plinskog embarga plus ograničenja izvoza gnojiva i metala poput nikla. Ali glavnina bi morala doći od smanjenja cijene koju Moskva dobiva za svoju naftu, na 50 dolara po barelu.

Rizik rušenja prihoda
Ovo je lakše reći nego učiniti. G7 i drugi saveznici nametnuli su gornju cijenu ruske nafte od 60 dolara po barelu krajem 2022 no ni to se ne poštuje ili se izbjegava, te je cijena mahom 80 dolara po barelu.

“Ukrajinski saveznici mogli bi imati sreće ako globalna cijena nafte padne. Bez toga, bit će im potrebne mnogo oštrije mjere da spuste cijenu. Ključ za postizanje toga bit će uvjeriti Indiju, najvećeg uvoznika ruske morske nafte, da prestane plaćati više od gornje granice cijene”, kaže Nell. Prema Reutersu, iako bi smanjenje isporuka nafte naštetilo Rusiji,

Putin bi mogao neko vrijeme biti spreman preuzeti rizik ako bi visoke cijene nafte povećale šanse da Donald Trump pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u u studenome. Ukrajinski saveznici još nisu voljni preuzeti potrebne rizike kako bi srušili prihode Rusije. Dok to ne učine, nema financijskog razloga da Putin prestane s borbom, piše Reuters.