Kriza izazvana pandemijom koronavirusa te jačanje američkih sankcija negativno su se odrazili na poslovanje kineskog telekomunikacijskog diva Huaweija.

Kako prenosi Reuters, od siječnja do rujna prihodi kompanije porasli su 9,9 posto na godišnjoj razini čime je okončano višegodišnje razdoblje rasta po dvoznamenkastoj stopi. Podsjetimo, u posljednjih pet godina prihodi Huaweija rasli su po prosječnoj stopi od 21 posto.

Kvartalni rast 3,7 posto

U devet mjeseci 2020. Huawei je uprihodio 671,3 milijarde juana, odnosno 100,4 milijarde dolara. Kompanija nije detaljno objavila prihode po segmentima.

Izvješće pokazuje da su u trećem tromjesečju prihodi iznosili 217,3 milijarde juana, što je 3,7 posto više na godišnjoj razini. Inače, u trećem kvartalu 2019. rast prihoda je iznosio 27 posto. Usporavanje je očekivano s obzirom na blago smanjenje marže. U izvješću stoji da je neto profitna marža u prvih devet mjeseci iznosila 8 posto, nasuprot 8,7 posto u istom lanjskom razdoblju.

Slabljenje poslovanja izravna je posljedica jačeg stiska američke administracije koja je Huaweiju značajno ograničila pristup tehnologiji proizvođača iz SAD-a. Novi val sankcija koji je stupio na snagu sredinom rujna zahtijeva od kompanija širom svijeta dobivanje odobrenja za prodavanje američke tehnologije Huaweiju.

Time je kineskoj kompaniji praktički odsječen pristup procesorima temeljenima na zapadnoj tehnologiji. Međutim, poslovanje u bližoj budućnosti moglo bi i dalje biti pod pritiskom zbog slabosti u poslovanju s potrošačkom elektronikom – prije svega mobitelima – odakle Huawei crpi više od polovice prihoda.

Iako Huawei u izvješću ne daje detaljne podatke o prodaji, analitičari tu tezu temelje na podacima koje su dobili od kompanije, a koji pokazuju da je prodaja mobitela na domaćem, kineskom tržištu u trećem kvartalu pala 18 posto na godišnjoj razini.

To je prvi takav pad u povijesti Huaweija. Podsjetimo, upravo je skok prodaje na domaćem tržištu omogućio kompaniji da izbjegne veće posljedice prvog paketa američkih sankcija u svibnju prošle godine. „Nije važno koliko je trenutno potražnje na kineskom tržištu jer Huawei ima ograničenu dobavu komponenata“, ističe za Financial Times Nicole Peng, potpredsjednica konzultantske tvrtke Canalys.

Peng smatra da Huawei strateški pokušava zakočiti prodaju u Kini kako bi održao zalihe za prodaju na inozemnim tržištima.

Domaće tržište u tom kontekstu ne bi bila prevelika žrtva jer zbog snažnih veza s lokalnim distributerima te velike korisničke baze Huawei bez problema može obnoviti rast prodaje u Kini kada se razriješe problemi s opskrbom dijelovima, smatra Peng.

Posljednji model

Objava izvješća došla je samo dan nakon što je Huawei predstavio svoj najnoviji „admiralski brod“, model Mate 40. No, prema tvrdnjama Huaweijeva menadžmenta, Mate 40 mogao bi biti posljednji model s naprednim Kirin procesorom.

Podsjetimo, radi se o procesoru koji je Huawei samostalno razvio, a zaslužan je za ulazak tog kineskog proizvođača pametnih telefona među vodeće u svijetu, uz Samsung i Apple. U Huaweiju se i dalje nadaju da će američko ministarstvo trgovine dati dozvole ključnim dobavljačima, poput Qualcomma. Intel je za sada jedini proizvođač koji je dobio takvo odobrenje.

Kompanija je također pod pritiskom američkog lobiranja da saveznici SAD-a ne koriste Huaweijevu 5G telekomunikacijsku opremu jer se ona navodno koristi za prikupljanje podataka za kinesku obavještajnu službu.

Huawei je to više puta demantirao. Posljednja u nizu država koje su odlučile zabraniti pristup svojoj mreži je Švedska. No, Huawei uzvraća da njegova najlukrativnija tržišta – istočna Azija i Južna Koreja – nemaju takvih sigurnosnih briga.