Nakon što je osigurao još jedan mandat na čelu države, turski predsjednik Tayyip Erdogan uhvatio se gorućeg problema – inflacije. U petak je na čelo središnje banke imenovao Hafize Gaye Erkan, renomiranu financijsku stručnjakinju u SAD-u, a potez se tumači kao najava skorašnjeg zaokreta u monetarnoj politici. Erkan dolazi s pozicije uprave Marsh McLellana, prethodno je bila direktorica u First Republic Banku, a provela je gotovo desetljeće u Goldman Sachsu, piše Reuters. Prva žena je na čelu turske središnje banke, ujedno i peti guverner u četiri godine.

Izgubljena neovisnost

Premda je Erdogan nakon izbora signalizirao da će se s novom vladom okrenuti od neortodoksne politike niskih kamatnih stopa unatoč visokoj inflaciji, dosad se žestoko protivio restriktivnijoj monetarnoj politici. Erkan (43) će zamijeniti guvernera Sahapa Kavcioglua koji je predvodio Erdoganovu akciju smanjenja tečaja koja je pokrenula povijesni pad valute 2021. i katapultirala inflaciju na 24-godišnji vrhunac, više od 85% lani. Nervozu ulagača da se predsjednik ne namjerava odreći eksperimentiranja izazvala je istodobna odluka o imenovanju Kavcioglua na mjesto bankarskog regulatora BDDK. Glavno pitanje za Erkana je “hoće li imati neovisnost da usmjeri monetarnu politiku prema ‘racionalnim politikama’”, rekla je profesorica ekonomije na Sveučilištu Koc i bivša ekonomistica američkih Feda Selva Demiralp. “Kako bi stekla kredibilitet i usidrila tržišna očekivanja s minimalnom dozom povećanja kamatnih stopa, ona mora učiniti da preferencije prema niskim kamatnim stopama ostanu u prošlosti”, rekla je. Kako će voditi centralnu banku, koja je gotovo u potpunosti izgubila neovisnost, teško je ocijeniti jer Erkan nema formalno iskustvo u monetarnoj politici već je karijeru gradila na Wall Streetu i upravnim odborima američkih kompanija. Ima doktora sa Sveučilišta Princeton na temu financijskog inženjeringa. Prema njezinom LinkedIn profilu, bila je u First Republicu od 2014. do 2021., a u ožujku je postala najveća američka banka koja je propala od 2008. nakon čega je prodana JP Morganu. Iako je Erdogan dosad čvrsto odbijao politiku viših kamatnih stopa, zaokret bi se mogao dogoditi s obzirom na to da se događa scenarij na koji su stručnjaci upozoravali: nekontrolirana inflacija, gotovo iscrpljene devizne rezerve i deficit tekućeg računa. Analitičari sada očekuju da će središnja banka već ovog mjeseca povećati kamatne stope na između 20% i 25% s trenutnih 8,5%.

Povijesni pad lire

Reuters piše da je Erdogan, samoproglašeni “neprijatelj” kamatnih stopa, posljednjih godina vršio pritisak na središnju banku za ekspanzivnu politiku. Ono što brine ulagače, jest da je i ranije naočigled prihvatio ortodoksna (iskušana) rješenja da bi još brže odustao od njih. Posljednji guverner središnje banke koji je podigao stope, Naci Agbal, otpušten je 2021. nakon manje od pet mjeseci na poslu.

U 2021. središnja banka srezala je kamatnu stopu s 19% na 8,5% što je realne kamatne stope gurnulo duboko u minus. Usred rekordno niskih deviznih rezervi od -5,7 milijardi dolara, lira je prošlog tjedna dosegla najnižu razinu u povijesti.

Samo u srijedu je pala za 7,2%, a u petak je se njome trgovalo za 23,5 lira za dolar. Pozitivna poruka tržištima je i nedavno imenovanje Mehmeta Simseka, cijenjenog i ortodoksnog bivšeg ministra financija, za ministra gospodarstva. Analitičari su Reutersu rekli da su povratak Simseka i imenovanje Erkan priprema za povećanje kamata što bi moglo vratiti strane ulagače nakon egzodusa posljednjih godina.

“Nije jasno koliko dugo Erdogan može tolerirati pragmatičniji stav na gospodarskom planu. Kavciogluova nominacija signalizira da je ‘erdonomika’ još uvijek živa i da se može vratiti u svakom trenutku”, upozorio je Wolfango Piccoli iz Tenea.