Bila je to prva debata između sadašnjeg i bivšeg predsjednika SAD-a i bila je nevjerojatna. Demokratski predsjednik Joe Biden i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump sastali su se u Atlanti, više od četiri mjeseca uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora i razgovarali o imigraciji, gospodarstvu i nizu drugih pitanja.

Jedan od glavnih zaključaka: demokrati imaju problem. Od samog početka Bidenov glas je zvučao slabašno, što su neki izvori iz njegovog izbornog tima pripisali prehladi. Nije velika stvar, normalno, ali je 81-godišnji Biden, čija je starost glavna sporna točka tijekom cijele kampanje, izgledao izuzetno slabo.

J. Miles Coleman, izborni analitičar Centra za politiku Sveučilišta Virginia, komentirao je za Deutsche Welle nagađanja o Bidenovoj prehladi: “Da je (Bidenov tim) to objavio prije debate, možda bi to bilo uklopljeno u očekivanja nekih ljudi, pa bi ga procijenili kao malo ljubaznijeg ili lakšeg.”

Manipulacije rezultatima
Kritike Bidenovog nastupa nakon debate nisu bile dobre, i to ne samo zbog njegove promuklosti. Publici nije bilo potrebno Trumpovo isticanje, što je povremeno činio, da mnoge od Bidenovih zbrkanih rečenica nemaju nikakvog smisla. Za glasače koji su čvrsto usidreni u demokratskom taboru i “nikad ne bi glasali za Trumpa” ovakvo televizijsko sučeljavanje vjerojatno neće napraviti veliku razliku.

Ali za one koji se još nisu odlučili debate su prilika da čuju što misle oba kandidata o ključnim pitanjima ― i vide kako se ponašaju. Uoči debate dva glavna pitanja bila su hoće li Biden biti dovoljno agilan da ukloni svaku zabrinutost u vezi s njegovim godinama i hoće li se Trump moći ponašati predsjednički.

“Ovdje se nema što uljepšavati: ova debata je bila katastrofa za Joea Bidena”, rekla je Ines Pohl, šefica dopisništva Deutsche Wellea (DW) u Washingtonu. “Glavni Bidenov cilj bila je demonstracija da je sposoban za ovu dužnost, ali on u tome nije uspio”.

Bivši predsjednik je bolje prošao u postizanju svog cilja, nastupajući predsjednički. Za razliku od svoje prve debate protiv Bidena 2020., on nije stalno prekidao svog protivnika ― vjerojatno je pomoglo to što mu je mikrofon bio isključen kada nije bio njegov red da govori. Trump je nekoliko puta ignorirao zahtjeve moderatora.

Umjesto da odgovori na pitanja o brizi o djeci ili svojim godinama, Trump se stalno vraćao svojoj omiljenoj temi: kako bi ilegalni imigranti koji su uspjeli doći u SAD zbog Bidenove politike mogli uništiti zemlju.

U jednom od ključnih momenata debate Trump je također odbio reći hoće li prihvatiti rezultate predstojećih izbora, bez obzira tko pobijedi. Pitanjem se, naravno, podsjetilo na ono što se dogodilo poslije prošlih izbora.

Trump je 2020. odbio prihvatiti da je izgubio i tvrdio je da su demokrati manipulirali rezultatima. Nakon što se dva puta odbio izjasniti, Trump je konačno rekao da bi prihvatio rezultate izbora 2024. ako bi to bili “pošteni, legalni i dobri izbori”, ne precizirajući što to znači.

Smušeni nastup
Biden u svom općenito smušenom nastupu nije mogao dominirati ni na područjima koja bi za njega i demokrate trebala biti domaći teren. Recimo, to bi bio napad na Trumpa zbog njegovih protuzakonitih uvjerenja ili predstavljanje sebe kao velikog zaštitnika prava žena da odlučuju o tome hoće li roditi dijete ili ne. Bidenovo obećanje da će ponovo uvesti nacionalno ustavno pravo na pobačaj, koje je Vrhovni sud ukinuo 2022. glasovima trojice konzervativnih sudaca koje je imenovao Trump, nije ostavilo posebno jak dojam zbog njegovog slabog nastupa.

Odmah po okončanju debate bilo je riječi o tome mogu li demokrati ipak predložiti drugog kandidata za predsjednika uoči Nacionalne konvencije Demokratske stranke u kolovozu ili na njoj. Novinari CNN-a rekli su da su čuli da su demokratski političari “zabrinuti” zbog Bidena kao kandidata, ne navodeći, naravno, imena.