Europska komisija predstavila je odluku o financiranju 276 projekata u sklopu fonda Povezivanje Europe (CEF) koji raspolaže sa 13,1 milijardu eura, (dodatno će se za projekte država članica dati još 11,3 milijardi eura), ali Slovenija nije dobila ono što je najviše željela, financijsku pomoć u gradnji drugog kolosijeka pruge između Kopra i Divače.

Slovenija će, ipak, dobiti nekoliko desetaka milijuna eura za manje projekte, piše Delo. Slovenija tako niti drugi put nije uspjela s europskim financiranjem gradnje drugog kolosijeka od Divače do Kopra, nakon što 225 milijuna eura ranije dodijeljenih za taj drugi kolosijek zbog brojnih kašnjenja nisu iskorišteni za taj projekt već za modernizaciju željezničke mreže u sjevernoistočnoj Sloveniji.

Kredit Exim banke
Riječ je o projektu koji bi Luku Kopar pogurao daleko ispred konkurenata na Jadranu, luka u Rijeci i Trstu, a za koji su zainteresirani i Kinezi. Početkom lipnja slovensko Ministarstvo infrastrukture posjetili su predstavnici velike kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC), koji su, kako piše Dnevnik, Sloveniji ponudili javno-privatno partnerstvo za realizaciju tog projekta. Vrijednost projekta drugog kolosijeka procjenjuje se na više od milijarde eura, a Kinezi u paketu nude i financiranje od strane Exim banke.

Projekt drugog kolosijeka pruge Kinezima je zanimljiv i zbog dugoročnog strateškog značaja Luke Koper. Trenutno je najvažnija europska luka za kinesku robu ona grčka u Pireju. Međutim, Slovenija je vukla krive poteze. U posljednjem trenutku, krajem veljače 2015., iako je natječaj bio objavljen u rujnu 2014., podnesena je prijava projekta drugog kolosijeka, vrijednog 1,033 milijarde eura, za kojeg se iz europskeg proračuna očekivalo 413,277.245 eura.

Tako su se, piše Delo, ostvarila predviđanja slovenskih ekonomista i drugih stručnjaka iz području logistike i međunarodnih financija prema kojima Slovenija nudi Europskoj komisiji financijski neuvjerljive projekte. A ministar za infrastrukturu Peter Gašperšič, koji je neposredno prije imenovanja prošle godine iznenadio slovensku javnost izjavom da Slovenija ne treba drugi kolosijek najmanje još 30 ili 40 godina, sada je najavio potragu za drugim načinima financiranje "jednog od najvažnijih slovenskih strateških infrastrukturnih projekata".

Ministar se još nada
Tu u priču ulazi navedena kineska ponuda, ali niti ona nije savršena. Problematični su, naime, uvjeti koje Kinezi nude. Model suradnje bio bi sličan onome kojeg su realizirali u Srbiji gdje je CRBC izgradio most kod Zemuna, ali taj model nije prihvatljiv Cerarovoj vladi. Zato što bi to značilo da će većinu poslova obaviti kineski građevinari što smanjuje makroekonomsku privlačnost projekta za Sloveniju. I uvjeti financiranja bili bi manje povoljni nego kada bi se država zadužila kod Europske investicijske banke (EIB).No prema ministrovim riječima neuspjeh u vezi s drugim kolosijekom nije katastrofa, jer će biti još dva natječaja. "Projekt nije bio loš, ali je bilo jasno da nemamo privatnog partnera.

Vlada bi trebala model javno-privatnog partnerstva izbrati do zadnje sjednice prije ljetnjeg odmora u srpnju", tvrdi Gašperšič. Prema pisanju slovenskih medija, za partnerstvo na projektu drugog kolosijeka, uz Kineze, zainteresirane su i kompanije in Turske, Njemačke i Francuske.  Pruga Kopar-Divača nije prekogranični projekt pa ministar Gašperšič ne može računati na potporu od 40 posto, već na najviše 30 posto. Hoće li Slovenija dobiti nešto u drugom ili trećem krugu dodjele europskih sredstava, ovisi o tome hoće li se dogovoriti s privatnim partnerima.

Tehnološko zaostajanje
Ali, u Luci Kopar ne mogu sakriti razočaranje odlukom Europske komisije. Direktor Dragomir Matić za Delo je rekao da odluka Europske komisije i ne čudi i da Luka sada mora čekati poteze države. "Unatoč poboljšanju prvog kolosijeka on je samo jedan, vrlo star i tehnološki neprikladan za Europu", kaže Matić. Ipak, generalni direktor Slovenskih željeznica Dušan Mes smatra da nije sve izgubljeno: "Nadam se da će Slovenija s projektom drugog kolosijeka od Kopra do Divače biti uspješna na natječaju za dodjelu sredstava iz kohezijskih fondova", kaže Mes. 

Projekti koji su dobili europski novac

EK podupire izgradnju druge cijevi autoceste kroz Karavanke

Ministarstvo infrastrukture i Dars dobit će od EK 3,7 milijuna eura za 7,5 milijuna vrijednu pripremu projekta za izgradnju druge cijevi autoceste kroz Karavanke. Asfinag će dobiti 1,2 milijuna eura za projekt upravljanja cestama. Luka Kopar će dobiti šest milijuna eura za projekt pristupa TEN-T koridoru. Za različite projekte novac će dobiti čak i Telekom, Uprava RS za zaštitu i spašavanje, Adriakombi, Agencija za željeznički promet, Slovenske željeznice i Kontrola zračnog prometa.