Kineska tržišta kapitala zahvatila je rasprodaja dionica početkom tjedna nakon što se zemljom šire prosvjedi zbog epidemioloških restrikcija u sklopu takozvane politike nulte tolerancije na koronavirus. K tome, gradske vlasti Šangaja preprekama su blokirale područje središta grada gdje su tijekom vikenda izbili sukobi stotina prosvjednika s policijom.

Kolika je cijena?

Kako navodi Reuters, u ponedjeljak nije bilo naznaka novih prosvjeda u Šangaju i Pekingu, a Ured za javnu sigurnost nije odgovarao na upite medija. Izbijanje javnog nezadovoljstva zbog epidemiološke politike veliki je udarac kineskim vlastima u naporima iskorijenjivanja Covida-19. Podsjetimo, Kina unatoč strogim zatvaranjima trenutno bilježi rekordne brojke novooboljelih, što dodatno potiče pitanja kolika je ekonomska cijena politike nulte tolerancije.

Ovakav opseg javnog nezadovoljstva nezabilježen je u vladavini “novog kineskog cara” Xi Jinpinga. “Nadamo se kraju zaključavanja. Želimo živjeti normalan život. Svi trebamo hrabro izraziti naše osjećaje”, kazao je Reutersu 28-godišnji Shi tijekom prosvjeda u Pekingu. Prosvjedi su ozbiljno zatresli globalna tržišta kapitala, spustivši cijenu nafte za tri posto na 81 dolar, a ojačavši vrijednost američkog dolara. S druge strane, snažno je pala vrijednost kineske valute, kao i dionica tamošnjih kompanija.

Tako je hongkonški indeks Hang Seng na početku trgovanja potonuo 4,2 posto, ali je tijekom dana vratio dobar dio gubitaka zaključivši s gubitkom od 1,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je nakon otvaranja trgovanja za 2,2 posto, a kasnije je gubio 1,5 posto. “Jasno je da su stroge epidemiološke mjere utjecale na raspoloženje potrošača i poduzeća. Tržišta ne vole nesigurnost i ulagači će htjeti vidjeti pojašnjenja kineske epidemiološke politike”, ističe za Reuters George Boubouras, izvršni direktor tvrtke K2 Asset Management iz Melbournea.

Tri godine nakon što se koronavirus proširio iz Wuhana, Kina je ostala jedina od većih svjetskih država koja Covidu ne pristupa kao endemskoj bolesti. Politika nulte tolerancije rezultirala je niskom smrtnosti od Covida u odnosu na većinu drugih država u svijetu, pa kineski dužnosnici tvrde da taj pristup treba zadržati radi spašavanja života, posebno među starijom populacijom koja ima nisku stopu cijepljenja.

Bez snažnije represije

Nakon što su se u nedjelju prosvjednici sukobili s policijom u Šangaju, u 25-milijunskom velegradu vlasti su u ponedjeljak središte grada ogradile metalnim preprekama, a na ulicama je mnoštvo policije. Reuters piše kako je kafićima i restoranima poručeno da budu zatvoreni na jedan dan. Martin Petch, potpredsjednik agencije Moody’s Investor Service ističe kako vjeruje da će se prosvjedi “raspasti relativno brzo i neće rezultirali ozbiljnim političkim nasiljem”.

Podsjetimo, prosvjedi u najmanje 10 kineskih gradova izbili su nakon što je u požaru zgrade u gradu Urumqiju u pokrajini Xinjiang živote izgubilo 10 ljudi zarobljenih u vlastitim stanovima jer nisu mogli izaći zbog strogog lockdowna. Gradski dužnosnici međutim, odbacuju takve optužbe. John Delury, stručnjak za Kinu na sveučilištu Yonsei u Seulu ističe za Financial Times kako vlasti neće riskirati snažniju represiju jer bi to moglo imati kontraefekt.

Prosvjedi su zahvatili i kinesku dijasporu u svijetu. Bdijenja i manji prosvjedi održani su u Europi, Aziji, Sjevernoj Americi, Australiji, pa tako i u gradovima kao što su London, Pariz, Tokio, Sydney u organizaciji kineskih disidenata i studenata. Takva okupljanja privukla su desetke ljudi, a negdje je broj sudionika premašio i stotinu, piše Reuters. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je u ponedjeljak da Kina nema saznanja o prosvjedima u inozemstvu kojima se traži ukidanje aktualne politike prema Covidu. O tim okupljanjima u inozemstvu nisu izvijestili ni državni mediji.