Švicarci se u veljači izaći na birališta kako bi na referendumu odlučili o poreznoj reformi čije bi neprovođenje moglo donijeti značajan udarac gospodarstvu zbog odlaska kompanija. Kako navodi Reuters, poreznu reformu odobrila je prošle godine vlada u Bernu, ali su njezini kritičari, prvenstveno s ljevice, prikupili potrebnih 50.000 potpisa za raspisivanje referenduma koji će se održati 12. veljače.

Simpatije poslovnih krugova
Reformom koja je 2014. dogovorena s Europskom unijom sadašnji bi se porezni sustav ujednačio i uskladio sa zahtjevima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Naime, švicarski porezni sustav godinama je na udaru međunarodnih kritika zbog posebnog poreznog statusa koji kantoni mogu dati pojedinim kompanijama na njihovom području. Posebni status omogućuje kompanijama da plaćaju porez na dobit od osam posto do najviše 12 posto. Uobičajeni kantonalni porez plaća se uz savezni porez, pa se ovisno o kantonu ukupni porez na dobit kreće između 12 posto – koliko je u Luzernu – do 24 posto u Ženevi.

Prosječna stopa poreza na dobit u Švicarskoj trenutno iznosi 17,8 posto. Prema vladinim podacima, poseban status uživaju tvrtke koje ukupno zapošljavaju 150.000 Švicaraca i doprinose s polovicom uplaćenih saveznih poreza na dobit. Novim prijedlogom ukinuo bi se posebni porezni status, ali bi prosječna stopa poreza pala na 14 posto. Kompanije bi k tome dobile i nekoliko olakšica, kao što je olakšica na ulaganja u istraživanje i razvoj ili olakšica na dobit od patenata razvijenih u Švicarskoj.

Pošto je Švicarska dom mnoštva farmaceutskih i tehnoloških kompanija, takva porezna reforma dočekana je sa simpatijama u korporativnim krugovima. "Vjerujemo da je prijedlog porezne reforme dobro rješenje za Švicarsku. Očekujemo vrlo malo utjecaja od te reforme jer će naša porezna stopa ostati relativno stabilna", izjavio je Joe Jimenez, izvršni direktor farmaceutskog diva Novartisa. Međutim, skupina kritičara koju predvodi Socijaldemokratska stranka, Zeleni, sindikati i crkveni predstavnici tvrdi da će reforma dovesti do nižih poreznih prihoda što će na kraju platiti građani kroz više poreze na dohodak i manji standard javnih usluga. 

Rupa od tri milijarde franaka
Prema njihovim izračunima, reforma će stvoriti proračunsku rupu od tri milijarde franaka. Samo u gospodarskom središtu Zürichu građani će se suočiti s 14-postotnim povećanjem poreza na dohodak kako bi godišnje nadoknadili 223 milijuna franaka manjka."Nitko ne spori potrebu reforme, ali s ovim prijedlogom obični ljudi financiraju velike kompanije koje iz Švicarske iznose rekordne dividende", ističe zastupnica u parlamentu Jacqueline Badran.

Vlada ne spori da će reforma donijeti niže prihode, pa je predvidjela 1,1 milijardu franaka dodatnih sredstava kako bi kantonima nadoknadila pad proračunskih prihoda. Ako reforma padne na referendumu, zagovornici se boje da bi kompanije mogle otići iz Švicarske. Prema izračunu instituta BAK Basel, ako Švicarsku napusti 3000 najpokretljivijih kompanija, to će dovesti do gubitka 175.000 radnih mjesta te kratkoročnog pada BDP-a od 5,6 posto.