Kina će prvi put od 1978. godine povećati dob za odlazak u mirovinu, što bi moglo usporiti pad radne snage, ali i izazvati nezadovoljstvo među radnicima koji se već bore s usporavanjem gospodarstva.

Kineski zakonodavci odobrili su plan za postupno odgađanje umirovljenja zaposlenika, izvijestila je u petak novinska agencija Xinhua. Dob za umirovljenje muškaraca povećat će se s 60 na 63 godine, dok će se dob za žene povećati s 50 i 55 na 55 i 58 godina. Ta promjena provodit će se postupno tijekom 15 godina, počevši od 1. siječnja 2025. godine, izvijestio je Bloomberg.

Val bijesa na mrežama
“Vlade na svim razinama trebale bi aktivno odgovoriti na starenje stanovništva, poticati i podržavati zapošljavanje i poduzetništvo radnika”, navodi se u odluci Stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa.

Najviše zakonodavno tijelo zemlje također je pozvalo dužnosnike da zaštite prava radnika i unaprijede skrb za starije osobe te je ovlastilo Državno vijeće, kinesku vladu, da po potrebi prilagodi mjere.

Odobrenje je uslijedilo nakon srpanjske najave vladajuće Komunističke partije da će se dob za umirovljenje povećavati na “dobrovoljan, fleksibilan način”. Omogućavanje većem broju ljudi da duže rade suprotstavit će se demografskim izazovima koji opterećuju drugo najveće svjetsko gospodarstvo, iako postoji rizik da će to povećati nezadovoljstvo javnosti usred gospodarskog usporavanja.

“Vremenski plan podizanja dobi za umirovljenje prilično je postupan. Kreatori politika vjerojatno su uzeli u obzir potencijalni negativni utjecaj i pažljivo ga kalibrirali”, rekla je Michelle Lam, ekonomistica za Veliku Kinu u banci Societe Generale.U dokumentu se navodi da će od 2030. godine kineski radnici morati dulje uplaćivati u svoje mirovinske fondove prije nego što postanu podobni za isplatu mirovine. Taj će se zahtjev postupno povećavati s 15 na 20 godina.

Pad nataliteta
Rasprava najvišeg zakonodavnog tijela o planu povećanja dobi za odlazak u mirovinu izazvala je val bijesa na društvenim mrežama, gdje su se mnogi žalili na tromo tržište rada. Neki korisnici također su istaknuli kako poslodavci često diskriminiraju starije kandidate, problem koji se vlada prošlog mjeseca obvezala riješiti.

Dob za umirovljenje u Kini među najnižima je u svijetu, unatoč značajno povećanom očekivanom životnom vijeku. Od 1970-ih godina, prag je bio postavljen na 60 godina za muškarce i između 50 i 55 godina za žene. Promjena će omogućiti da se dob za umirovljenje žena poveća na 55 godina za obične radnice te na 58 godina za one na rukovodećim pozicijama.

Šira porezna baza i odgođeni pristup beneficijama smanjit će pritisak na vladu da financira mirovine u trenutku kada stanovništvo ubrzano stari sa stopom nataliteta koja je pala na rekordno nisku razinu prošle godine.

“Održivost mirovinskog sustava vjerojatno je glavna motivacija iza ovog poteza. “Utjecaj na gospodarstvo kratkoročno bi trebao biti ograničen jer je povećanje postupno”, rekao je Ding Shuang, glavni ekonomist za Veliku Kinu i Sjevernu Aziju u banci Standard Chartered.

Očekuje se da će stariji od 65 godina činiti 30 posto stanovništva u Kini do 2035. godine, u odnosu na 14,2 posto u 2021. godini, navodi kineska televizija CCTV.

Podsjetimo, broj radno sposobnih u Kini smanjio se za više od 41 milijun od 2019. do 2022. godine, čemu je kumovala pandemija koronavirusa. U 2022. godini bilo je zaposleno oko 733,5 milijuna Kineza, dok ih je 2019. godine bilo 774,7 milijuna. Taj pad gotovo je jednak cijeloj radnoj snazi Njemačke iz 2021. godine, koja je iznosila oko 44 milijuna.