Američki biotehnološki i kemijski div Monsanto, ugledan jednako koliko i ozloglašen zbog svojih proizvoda za razvoj poljoprivrede, ali i "prčkanja" s genetskim modifikacijama sjemenja, razvija novu značajku koja će ne samo, prema pisanju Bloomberga koji se poziva na navode iz kompanije, pospješiti urod kukuruza, već i srezati upotrebu gnojiva i posljedično smanjiti emisiju ugljičnog dioksida.  S danskom kompanijom Novozymes je, naime, razvijen svojevrsan premaz za sjeme, sastavljen od "prijateljske gljivice" koja pomaže nasadima kukuruza u ranim, najosjetljivijim stadijima rasta. 

Dulje na sjemenu
Što bi to značilo za SAD, kao najvećega svjetskog proizvođača kukuruza (2015. ga je, prema stranici Statista, dobiveno oko 361 milijun tona), pokazala su mjerenja prinosa na površinama tretiranima novim sredstvom i onima bez njega. Kad je tvar, službenog imena Acceleron B-300 SAT, stavljena na usjeve, kukuruz je puno bolje rodio nego na poljima tretiranima "običnim" sredstvima. Točnije, bio je za tri bušela (oko 75 kilograma) bolji na pola hektara, zajedno su priopćili Monsanto i Novozymes. Proizvod se na sjemenju zadržava dulje i kompatibilan je s drugim kemijskim preparatima, a do 2025. bi ga se moglo primjenjivati na 36 milijuna hektara, uvjereni su kompanijski kemičari. Samo je u SAD-u, navodi portal World of Corn, pod tom žitaricom oko 35 milijuna hektara. Ono što je revolucionarno u Acceleronu je činjenica da je spomenut premaz izveden iz gljivice Penicillium bilaiae, vrste mikroorganizma koja potiče rast nasada. Premaz raste s korijenom, pomažući mu da izvuče, više dušika i kisika iz tla.  

Moć prirode
U usporedbi s dosadašnjim preparatima koji su na usjevu bili maksimalno 120 dana, trogodišnja prisutnost premaza od gljivica znači da su farmeri, ako je vjerovati rezultatima, sigurni od napada korova i bolesti, jer je, kako je rečeno, Acceleron prihvatljiv za većinu insekticida i fungicida. "Tretiranje sjemena mogao bi postati jedan od najvećih poslova u poljoprivrednoj proizvodnji", kazao je potpredsjednik Novozymesovog odjela Colin Bletsky, jer, nastavio je, "iskorištavajući moć prirodnih mikroba, farmeri mogu proizvesti više žita".

Veza s Bayerom

Drže 28 posto tržišta
Tretiranje tla biopreparatima vrijedi 1,8 milijardi, no u Monsantu vjeruju da će samo rasti i "nagristi" tržište kemijskih sredstava, od 240 milijardi dolara. Novi proizvod mogao bi doliti ulje na vatru stalnoj raspravi smije li se i koliko modificirati prirodne tijekove u želji za većom zaradom, pogotovo otkako je Monsanto ljetos iz trećeg pokušaja preuzeo njemački Bayer, pa sad gospodare s 28% tržišta proizvodnje sjemena.