Mogućnost prekida dotoka ruskog plina doslovno bi paralizirao značajne dijelove njemačkog gospodarstva i zemlju gurnula u najdublju krizu od kraja 2. svjetskog rata. Što ruski plin znači za njemačko gospodarstvo dovoljno oslikava procjena središnje Bundesbanke objavljena krajem prošloga tjedna.

Kako prenosi Financial Times, Bundesbank smatra da bi zabrana uvoza ruskog plina na razini Europske unije prouzročila 180 milijardi eura šteta njemačkom gospodarstvu. Takav potez bi snizio vrijednost BDP-a za 5 posto, izazvao oštar rast cijena energenata te jednu od najdubljih ekonomskih kriza u Njemačkoj u posljednjih nekoliko desetljeća.

Uništenje gospodarstva
Podsjetimo, EU će od kolovoza zabraniti uvoz ruskog ugljena, no o prekidu dotoka plina još se ne razmišlja. Međutim, sve brutalniji postupci ruske vojske u Ukrajini povećavaju javni pritisak na nacionalne vlade, pa tako i vladu u Berlinu da potpuno okrene leđa ruskim energentima i tako dokine najvažniji izvor prihoda za Putinov ratni stroj.

Procjena središnje banke znatno je pesimističnija od tvrdnji ekonomista, što će vjerojatno izazvati novu žustru javnu polemiku. Naime, prošloga je mjeseca skupina od devet ekonomista izašla s procjenom da je kriza koja bi nastala potpunim embargom na ruske energente uglavnom “upravljiva” te da bi smanjila vrijednost njemačkog gospodarstva između 0,3 i 3 posto.

Međutim, predstavnici industrije ističu kako bi posljedice bila znatno ozbiljnije nego što predviđaju akademski stručnjaci. FT donosi primjer čuvenog proizvođača porculana Rosenthal koji je u svojoj 140-godišnjoj povijesti svjedočio mnogobrojnim izazovima u poslovanju. Međutim, prekid dotoka plina značio bi iznenadni prekid proizvodnje.

“Ne možemo živjeti bez plina”, ističe Mads Ryder, izvršni direktor Rosenthala. Njemačka trenutno iz Rusije zadovoljava oko trećine svojih ukupnih potreba za fosilnim gorivima. No, kad je riječ samo o plinu, iz najveće države na svijetu dolazi čak 55 posto plina potrebnog Njemačkoj. Martin Brudermüller, izvršni direktor kemijskog diva BASF ističe da bi plinski embargo izazvao “najveću krizu od 2. svjetskog rata” i uništio cjelokupno njemačko gospodarstvo.

Iz tog je razloga razumljiv njemački otpor prema ideji uvođenja naftnog i plinskog embarga od strane EU-a. Početkom travnja kancelar Olaf Scholz kazao je zastupnicima Bundestaga kako je “energetska ovisnost Njemačke o Rusiji rasla tijekom desetljeća i ne može se prekinuti u jednom danu”. Sve velike stranke u parlamentu složile su se tom tvrdnjom.

No, kako rat u Ukrajini postaje sve brutalniji, takav je stav sve teže braniti. S obzirom na to da na vidjelo izlazi sve više dokaza da su ruske postrojbe masakrirale stotine civile u Buči pored Kijeva te pokretanjem velike ruske ofenzive na Donbas, raste pritisak na europske vlade da razmotre barem embargo na plin. Njemačka vlada tu nije iznimka.

No, najveće europsko gospodarstvo suočava se s još jednim rizikom – mogućnošću da Rusija iz odmazde jednostrano prekine izvoz svog plina na Zapad. U svakom slučaju, Berlin se suočava sa scenarijem koji je još početkom godine bio potpuno nezamisliv.

Udar na globalnoj razini
Zbog veličine njemačkog (a i europskog) gospodarstva, takav udar osjetio bi se i na globalnoj razini. Na sastanku Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prošloga četvrtka u Washingtonu američka ministrica financija Janet Yellen pozvala je Bruxelles da “bude oprezan” pri donošenju odluke o zabrani uvoza ruskog plina istaknuvši da bi se šteta uslijed takvoga poteza mogla osjetiti i na globalnoj razini.

Trećina ruskoga plina koji dolazi u Njemačkoj utroši se u industriji. Prema njemačkom zakonodavstvu, u slučaju nestašice plina prvo se isključuju industrijski potrošači, a kućanstva koji plin koriste za grijanje i pripremu tople vode dobivaju povlašteni pristup. Podsjetimo, njemačka je vlada prošloga mjeseca pokrenula prvi korak u planu racioniranja plina.

U svojoj simulaciji Bundesbank je pretpostavila da industrijski potrošači ne mogu zamijeniti ruski plin alternativnim izvorima u tri tromjesečja zaredom. U takvom scenariju, inflacija koja je već na 7,5 posto porasla bi za dodatnih 1,5 posto do kraja ove godine. Time bi Njemačka došla na rub stagflacije, odnosno situacije u kojoj se visoka stopa inflacije pojavljuje paralelno s niskim ekonomskim rastom.

Navedenih 5 posto udara na vrijednost BDP-a gurnula bi tamošnje gospodarstvo u najveću recesiju od svjetske financijske krize 2008. godine. Podsjetimo, njemački BDP je 2009. potonuo 5,7 posto.

Energetska ovisnost Njemačke o Rusiji ima svoje korijene još iz 70-godina prošloga stoljeća kada je Zapadna Njemačka plaćala plin iz Sovjetskog Saveza izvozom čeličnih cijevi. Međutim, uvoz ruskoga plina za Njemačku je imao i političku važnost kroz pristup “Promjena kroz trgovinu”, odnosno ideju da će rastuća međuovisnost gospodarstava rezultirati stabilizacijom njemačko-ruskih odnosa.

No, invazija na Ukrajinu je pokazala kako Moskva zapadne države naziva “neprijateljskima” što njemačku ideju čini izlišnom. Stoga dio političkih analitičara smatra da bi Njemačka trebala imati barem moralnu obvezu da se odrekne ruskoga plina.