Lider južnokorejske oporbe Lee Jae-myung (61) istaknuo se u prošlotjednoj krizi koju je izazvao predsjednik Yoon Suk Yerol proglasivši izvanredno stanje i pokušavši uz pomoć vojske spriječiti sazivanje Nacionalne skupštine.

Lee se hrabro popeo na ogradu zgrade parlamenta i u prijenosu uživo na svom Youtube kanalu pozvao građane da mu se pridruže u prosvjedima. Tvrdi da je predsjednik Yoon, koji je nakon šest sati krize bio prisiljen povući ishitrenu odluku o izvanrednom stanju, počinio izdaju i zatražio je njegov opoziv.

“Yoon će biti opozvan, ako ne danas, onda za mjesec ili tri mjeseca”, rekao je Lee koji je uspio u parlamentu skupiti dovoljan broj glasova da se sruši Yoonov ukaz. Mjesecima je upozoravao da bi Yoon mogao pokušati izvesti puč, suočen s optužbama o korupciji.

Dolazili su s kuvertama
Taj odvjetnik i šef Demokratske stranke bio je kandidat na predsjedničkim izborima 2022., no tijesno je izgubio od Yoon Suk Yeola, pa sad kao oporbeni zastupnik vreba njegove greške, poput ove prošlotjedne, i puše mu za vratom jer zna da ima šanse pobijediti na novim izborima.

Iskusan je političar koji je prošao sve stepenice, od fotelje gradonačelnika Seongnama u dva mandata do guvernera provincije Gyeonggi s 13 milijuna stanovnika. Od 2022. je parlamentarni zastupnik i predsjednik najjače oporbene stranke.

Često ističe da je rođen u mnogočlanoj siromašnoj obitelji, no uspio je završiti srednju školu i na Sveučilištu Chung-Ang diplomirati pravo. Kao odvjetnik za ljudska prava i rad, povezao se s nevladinom organizacijom Minbyun i postao društveni aktivist, pa odvjetnik za ljudska prava.

Proslavio se na razotkrivanju slučaja povlaštene prodaje zemljišta i korupcije u dodjeli građevinskih dozvola vladinim dužnosnicima u Bundangu. Shvativši da drukčije neće moći utjecati na promjene u društvu, ušao je 2005. u politiku i pridružio se tada vladajućoj stranci Uri, preteči današnje Demokratske stranke.

Nekoliko početnih poraza nije ga obeshrabrilo. Leejevo osobno iskustvo sa siromaštvom nadahnulo ga je za njegovu političku filozofiju nazvanu “Eokgang Buyak”, čiji je cilj obuzdati privilegije moćnih i podržati najsiromašnije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Kao gradonačelnik Seongnama instalirao je kameru za prijenos uživo jer su, rekao je, prije njega mnogi dolazili s kuvertama s novcem. U vrijeme kada je završio svoj gradonačelnički mandat, izračunao je da je ispunio 270 od ukupno 287 obećanja, odnosno 94 posto. Smatrao se dijelom progresivnog krila u stranci. No, prate ga i kontroverze.

Prije dvije godine, kad je preuzeo vođenje stranke, našao se u središtu istrage o korporativnim donacijama i uslugama tijekom njegova drugog mandata gradonačelnika Seongnama. Optužio je vladu da pokušava skrenuti pozornost s njezinih neuspjeha. U siječnju 2023. pozvan je u ured tužitelja na ispitivanje. Zahtjev tužiteljstva za Leejevo uhićenje odbio je parlament tijesnim glasovanjem.

Nije prošlo ni mjesec dana, a Lee je optužen za podmićivanje, korupciju, zlouporabu povjerenja i sukob interesa. Optužili su ga da je kao gradonačelnik bio u dosluhu sa skupinom privatnih poduzetnika kojima je pomogao u projektima zaraditi više od 800 milijardi wona, dok je istovremeno gradu nanio gubitke od gotovo 490 milijuna wona.

U rujnu 2023. tužitelji iz Seula poslali su još jedan zahtjev za njegovo uhićenje uz optužbe o korupciji i pomaganju građevinskom poduzetniku u četvrti Baekhyeon-dong, te slanja osam milijuna dolara u Sjevernu Koreju preko Ssangbangwool grupe.

Parlament je ovaj put zahtjev odobrio, a čak su i deseci zastupnika iz njegove stranke glasali za, pa je ministar pravosuđa izdao nalog za uhićenje. No, pušten je nakon što je središnji okružni sud u Seulu prihvatio žalbu.

U lipnju ove godine Lee je ponovno optužen za podmićivanje u navodnoj shemi prijenosa sredstava u Sjevernu Koreju. Optužen je da je između 2019. i 2020., tijekom svog mandata guvernera od tvrtke za donje rublje tražio ilegalni transfer osam milijuna dolara u Sjevernu Koreju.

Sredinom prošlog mjeseca Središnji okružni sud u Seulu osudio ga je za davanje lažnih izjava tijekom predsjedničke kampanje 2022., pa mu je izrečena uvjetna zatvorska kazna od jedne godine zatvora. Lee je, naime, poricao poznanstvo s bivšim izvršnim direktorom kompanije Seongnam Development Corporation koji je stajao iza korupcijom okuženog projekta. Isti sud oslobodio ga je optužbi za poticanje svjedoka na krivokletstvo u povezanom slučaju.

Lee je 2. siječnja preživio atentat u kojem je izboden nožem u lijevu stranu vrata dok je odgovarao na pitanja novinara na otoku Gadeokdo u Busanu. Napadač, koji je nosio papirnatu krunu na kojoj je pisalo “Ja sam Lee Jae-myung”, nasrnuo je na Leeja nako što je zatražio autogram. Motiv napada nije poznat.

Podijelio bi svakom milijun
U ekonomiji Lee zagovara liberalizam New Deala i cijeni politiku bivšeg američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. Smatra da je usporavanje gospodarskog rasta povezano s nepravednošću i polarizacijom u mnogim područjima gospodarstva, od jaza između velikih monopolista i malih i srednjih poduzeća do nejednakosti na tržištu nekretnina.

Jedno od Leejevih obećanja u predsjedničkoj kampanji 2022. bio je univerzalni temeljni dohodak. Obećao je da će ga prvo uvesti mladima, poljoprivrednicima i ribarima, a kasnije bi se proširio na sve građane. Podijelio bi milijun južnokorejskih wona (oko 900 američkih dolara) godišnje svakom građaninu i duplo više mladima u dobi od 19 do 29 godina.

Dugoročno, taj bi se iznos povećao na 5400 dolara godišnje, a projekt bi se financirao porezom na vrijednost zemljišta i porezom na ugljik. Ti su porezi, govorio je, nužni radi suzbijanje makinacija s nekretninama i smanjenje emisije ugljika.

Zalagao se i za “osnovne zajmove”, koji bi svakom građaninu omogućili da podigne državni zajam do 8750 dolara po kamatnoj stopi od oko tri posto, bez obzira na kreditni status. Time bi suzbio posuđivanje novca od zelenaša ili privatnih zajmodavaca. Kao gradonačelnik i guverner poticao je digitalnu transformaciju. Zalaže se za što veća prava imigranata, no protiv je masovnog useljavanja.

Cilj vanjske politike trebao bi, vjeruje, biti nastavak napora prijašnjih liberalnih predsjednika za vođenje mirovnih pregovora sa Sjevernom Korejom kojoj bi ukinuo sankcije ako pristane na denuklearizaciju. Osudio je rusku invaziju na Ukrajinu i ne protivi se djelomičnim sankcijama Rusiji, no protivi se pomoći Ukrajini u naoružanju jer misli da bi to negativno utjecalo na južnokorejsko gospodarstvo.