Glavna rasprava, na kojoj će Hrvatska na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) iznositi argumente protiv Srbije koju optužuje za genocid nad hrvatskim stanovništvom u Domovinskom ratu od 1991. do 1995., počela je u ponedjeljak prijepodne u Haagu. Predsjednik suda Peter Tomka u uvodnom izlaganju podsjetio je na povijest postupka. Hrvatsku tužbu podnesenu 1999. obrazlagat će prof. Vesna Crnić-Grotić, voditeljica hrvatskog tima domaćih i stranih pravnih stručnjaka i odvjetnika. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavlja hrvatsku vladu na prvoj usmenoj raspravi koja će pred najvišim sudskim tijelom UN-a trajati do 1. travnja.

Hrvatska i Srbija, koja je 2010. protiv Zagreba podnijela protutužbu za genocid, u iduća će četiri tjedna dokazima i svjedocima braniti svoje tužbe pred sudskim vijećem pod predsjedanjem slovačkog suca Petera Tomke. Mjesta u velikoj dvorani ICJ-a zauzelo je 17 sudaca, više od trideset članova hrvatskog i srpskog tima te publika označivši početak suđenja koje Hrvatska čeka 15 godina. "Ljudi su stradali i jedna od satisfakcija jest da počinitelji odgovaraju i da se prikaže što se stvarno dogodilo", rekao je nedavno Miljenić. Zagreb tuži službeni Beograd da je u četiri ratne godine počinio djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osobe, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine.

Od Srbije traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istinu o nestalim hrvatskim državljanima kojih je prema posljednjim podacima 1663, povrat kulturnog blaga i naknadu štete državi i pojedincima.

RH sucima ICJ-a: Jedini ste koji možete utvrditi da su zločini u Hrvatskoj genocid

Hrvatska zastupnica u tužbi za genocid protiv Srbije Vesna Crnić-Grotić poručila je sucima Međunarodnog suda pravde u ponedjeljak da je ICJ jedini sud koji može utvrditi da zločini počinjeni tijekom rata u Hrvatskoj predstavljaju genocid.

"Čini se da je jedini način da Hrvatska ostvari pravdu da se pojavi pred ovim sudom… jedini imate mogućnost utvrditi da su grozna djela počinjena u Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj genocid", poručila je Vesna Crnić-Grotić na početku glavne rasprave pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) po tužbi Hrvatske protiv Srbije za povredu konvencije o genocidu.

Ukazala je na nespremnost srpske politike i sudstva da se suoči sa zločinima i da se kazne njihovi počinitelji. Uvodni dio izlaganja popratila je dramatičnim snimkama razorenog Vukovara iz zraka poručivši da one pokazuju "namjeru da se uništi dio jedne skupine". U idućih nekoliko dana, po njezinim riječima, hrvatski će predstavnici pokazati da su zločini dosegli razinu genocida i da je postojala namjera srpskog vodstva da se uništi dio hrvatskog naroda.

Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a, definira genocid kao djela počinjena "s namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine". Hrvatska će pokazati da su zločini koje je osmislilo srpsko vodstvo imali za cilj stvaranje etnički homogene srpske države, zaključila je Crnić-Grotić.

Glavna rasprava, na kojoj će Hrvatska iznositi argumente protiv Srbije koju optužuje za genocid nad hrvatskim stanovništvom u Domovinskom ratu od 1991. do 1995., a potom i Srbija argumente protiv Hrvatske za genocid, započela je u ponedjeljak prijepodne u Haagu. Hrvatska i Srbija, koja je 2010. protiv Zagreba podnijela protutužbu za genocid, u iduća će četiri tjedna dokazima i svjedocima braniti svoje tužbe pred sudskim vijećem pod predsjedanjem slovačkog suca Petera Tomke.

Mjesta u velikoj dvorani ICJ-a zauzelo je 17 sudaca, više od trideset članova hrvatskog i srpskog tima te pedesetak ljudi u publici označivši početak suđenja koje Hrvatska čeka 15 godina. U dvorani je i ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Zagreb tuži službeni Beograd da je u četiri ratne godine počinio djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osobe, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine. Od Srbije traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istinu o nestalim hrvatskim državljanima kojih je prema posljednjim podacima 1663, povrat kulturnog blaga i naknadu štete državi i pojedincima.