Mjere potpore gospodarstvu uslijed krize izazvane koronavirusom gurnule su države koje koriste euro u najveći proračunski deficit od uvođenja zajedničke europske valute, od gotovo bilijun eura.

Nacrti proračuna članica eurozone objavljeni na internetskim stranicama Europske komisije pokazuju da će ta skupina 19 država ove godine imati ukupni manjak u riznicama od 976 milijardi eura, što je jednako 8,9 posto BDP-a eurozone, pokazuju izračuni Financial Timesa.

Visok manjak i 2021.

To znači da će ovogodišnji proračunski deficiti biti 10 puta viši u odnosu na prošlogodišnje razine, ali i lanjskih prognoza Europske komisije za 2020. godinu. Vlade članica predviđaju da će deficit ostati visok i iduće godine, nakon očekivanog oporavka gospodarstva.

Naime, u 2021. ukupni deficit eurozone trebao bi pasti na malo manje od 700 milijardi eura, odnosno 6 posto vrijednosti njezina gospodarstva. Ovogodišnji ukupni deficit bit će uvjerljivo najveći od uvođenja eura 2002. godine.

Naime, početkom 2010. godine, deficit nije prešao 6,6 posto BDP-a, pokazuju podaci Europske središnje banke. Te razine zaduženosti tada su značajno uznemirile međunarodna financijska tržišta, položivši temelj za dužničku krizu tijekom koje su Grčka, Irska, Portugal, a kasnije i Cipar, morali zatražiti međunarodnu financijsku pomoć.

Za razliku od situacije prije 10 godina, danas je vrlo malo znakova da su investitori uznemireni rekordnom potrošnjom europskih država.

Troškovi zaduživanja perifernih članica eurozone, poput Italije i Grčke, prošlog su tjedna pali na nove rekordno niske razine, ponajviše zahvaljujući golemom ECB-ovom programu otkupa obveznica. Primjerice, Italija je 13. listopada prodala trogodišnje obveznice vrijedne 3,75 milijardi eura po kamatnoj stopi od 0 posto.

Drugim riječima, investitori su pristali posuditi novac vladi u Rimu, iako do 2024. neće dobiti ni centa kamate, unatoč činjenici da će javni dug Italije ove godine dosegnuti 150 posto BDP-a.

Dokle god je potrebno

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde prije nekoliko je dana naglasila kako se trenutna politika „bacanja novca iz helikoptera“ neće tako skoro mijenjati. „Jasno je da fiskalna podrška te podrška monetarne politike moraju ostati na snazi dokle god je potrebno. U suprotnom, riskiramo histeriju na tržištu rada, nepotrebna gašenja vrijednih kompanija i veću nejednakost“, istaknula je Lagarde.

Još opušteniji stav spram mode fiskalne ekstravagantnosti u uvjetima podrške gospodarstvu u korona krizi pokazali su dužnosnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, na prošlotjednim konferencijama.

„Prvo se pobrinite da dobijete rat, a kasnije pronađite način kako to sve platiti“, izjavila je Carmen Reinhart, glavna ekonomistica Svjetske banke. Marco Valli, glavni europski ekonomist UniCredita, ističe kako nacionalne vlade i nemaju izbora nego nastaviti trošiti koliko god je potrebno kako bi podržale gospodarstva i smanjile dugoročnu štetu.

MMF je prošloga tjedna objavio procjenu prema kojoj je javni dug država eurozone jurnuo više od 15 postotnih bodova u odnosu na lanjske, predpandemijske razine.

Ove godine bi mogao dosegnuto 100 posto BDP-a, a na sličnim razinama zadržat će se i iduće. Inače, na globalnoj razini državna potrošnja i smanjenje poreznog opterećenja u dosadašnjem dijelu godine iznosi 11,7 bilijuna dolara, odnosno 12 posto svjetskog BDP-a, procjenjuje MMF.