Ukrajina klizi prema financijskoj krizi nakon što je iznenadna ostavka guvernera središnje banke (NBU) dovela u pitanje prijeko potrebni paket pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Ta je institucija u četvrtak pozvala vladu u Kijevu da zadrži neovisnost središnje banke s obzirom da je guverner Jakiv Smolij svoju ostavku pojasnio izloženosti „sustavnom političkom pritisku“.

Niz negativnih reakcija – pad vrijednosti obveznica i potonuće tečaja hrivnje na najnižu razinu od travnja – nagnao je ministarstvo financija na odustajanje od planiranog izdanja obveznica denominiranih u dolaru.

Odlazak kao ‘katastrofa’

Smolijeva ostavka, ako ju prihvati predsjednik Volodimir Zelenskij, mogla bi dovesti u pitanje realizaciju MMF-ova paketa pomoći od 5 milijardi dolara. Paket je dogovoren prošlog mjeseca u sklopu pomoći gospodarstvu pogođenog krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.

MMF-ov glasnogovornik izjavio je kako je ukrajinska središnja banka pod Smolijevim vodstvom učinila važne poteze u postizanju stabilnosti cijena i pokazala da je neovisna središnja banka ključni element vođenja moderne makroekonomske politike.

„To je razlog zašto je neovisnost Nacionalne banke Ukrajine u središtu programa podrške Ukrajini i zašto je Smolijev nasljednik mora održati“, dodali su iz MMF-a, a prenosi Reuters.

Za Valeriju Gontarevu, Smolijevu prethodnicu na čelu NBU-a, njegova je ostavka prava „katastrofa“. „NBU je posljednji bastion reformi u Ukrajini“, istaknula je za Financial Times. Ukrajinska središnja banka jedna je od rijetkih institucija u toj zemlji koje uživaju povjerenje domaće javnosti, ali i stranih investitora.

Povjerenje je zadobila suzbijanjem inflacije i stabiliziranjem gospodarstva nakon ruske aneksije Krima prije šest godina. Središnja je banka pokrenula i čišćenje tamošnjeg disfunkcionalnog bankovnog sustava, ogrezlog u korupciji.

Naime, do prije nekoliko godina bilo je uobičajeno da 80 do 90 posto imovine banaka „isišu“ njihovi vlasnici u obliku kredita koji nikada nisu vraćeni. Od 2014. do 2017. likvidirano je ili nacionalizirano više od stotinu banaka, od njih 180.

Kruna toga bila je nacionalizacija PrivatBanke u prosincu 2016. godine, najveće banke u Ukrajini u suvlasništvu oligarha Igora Kolomojskog, glavnog financijera kampanje sadašnjeg predsjednika države. Nacionalizacija je uslijedila nakon što je regulator otkrio velike nepravilnosti u bilanci banke, većinom zbog odobravanja kredita pod sumnjivim okolnostima.

Međutim, zbog nacionalizacije PrivatBank morala je otići Valerija Gontareva, koja se kasnije našla u središtu niza incidenata s ciljem njezina zastrašivanja. Udarena je automobilom u Londonu, u njezinoj kući u blizini Kijeva podmetnut je požar, provaljeno je u njezin stan u Kijevu, a automobil njezine snahe je zapaljen.

Zastrašivanje banke

Jakiv Smolij preuzeo je 2017. vođenje NBU-a, a ostao je predan reformskom pravcu Gontareve. Iako bi u tome trebao imati podršku predsjednika koji je izbore dobio na obećanju iskorjenjivanja korupcije, dogodilo se upravo suprotno.

U prosincu prošle godine objavljeno je priopćenje u kojem je središnja banka tvrdila da se protiv nje kao institucije, njezinog vodstva i zaposlenika, provodi kampanja zastrašivanja.

„Središnja banka pod udarom je od predsjedničkih izbora“, ističe Valerija Gontareva. Uvođenje reda u bankovni sustav jedan je od MMF-ovih uvjeta za odobravanje financijske pomoći.

Ukrajinski parlament u svibnju je usvojio zakon koji bi trebao spriječiti da nekadašnji vlasnici likvidiranih i nacionaliziranih banaka zatraže povrat vlasništva ili odštetu od države.

Predsjednik Zelenskij u parlamentu je podržao donošenje zakona, ali je Igor Kolomojski zatražio ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu. „Poslovna zajednica ozbiljno je zabrinuta oko neovisnosti središnje banke i nastavka MMF-ova programa“, izjavio je Andy Hunder, predsjednik Američke trgovinske komore u Ukrajini.