Godina 2020 je bila godina koja je testirala snagu naših zajednica i otpornost naših zemalja. Bila je to godina kojom je dominirala pandemija COVID-19. Za Australce je 2020. započela s najrazornijim požarima u našoj povijesti.

Zemlje bliske i daleke pružile su pomoć Australiji. Više od 300 stranih vatrogasaca stalo je rame uz rame sa nama dok smo se borili s požarima. Ljudi širom svijeta, uključujući i iz Hrvatske, prikupljali su sredstva za pomoć u obnovi, oporavku i gradnji buduće otpornosti. Dirnula nas je velikodušnost naših prijatelja u trenutnku potrebe, koja nikada neće biti zaboravljena.

Godina 2020. je pokazala važnost razmjene kolektivne volje, inovacija, resursa i vodstva kako bi zaštitili i podržali naše zajednice i zemlje. Iako će smanjenje emisija plinova i dalje biti presudno kako bi globalne prosječne temperature ostale na razini ispod 2 stupnja, bit će potrebni veći napori kako bi prilagodili i izgradili otpornost na klimatske promjene koje se već događaju.

Virtualni summit o klimatskim prilagodbama, kojemu je ovog tjedna domaćin Nizozemska, a na kojem će sudjelovati i Hrvatska i Australija, pruža dragocjenu priliku međunarodnoj zajednici da zajedničkim naporima izgrađuju klimatski otporniju budućnost.

Pozdravljamo uspostavljanje zakonodavnog okvira za politiku prilagodbe klimatskim promjenama u Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja koje je usvojila Republika Hrvatska u 2019 godini, a koji predstavlja koristan doprinos izgradnji klimatski otpornije budućnosti.

Na samitu će Australija potvrditi svoju predanost ambicioznim i praktičnim radnjama u cilju borbe protiv utjecaja klimatskih promjena kod kuće, u našoj regiji i širom svijeta.

Australski doprinos naporima

Australija je najsuši naseljeni kontinent na svijetu, ima najstarije žive kulture i neke od najbogatijih bioloških raznolikosti na svijetu. Sretni smo što možemo učiti iz kontinuirane povezanosti prvih Australaca, naših Aboridžina i naroda s otoka Torres tjesnaca, sa njihovom zemljom.

Njihova tradicionalna znanja i prakse čuvaju i štite prirodni okoliš Australije više od 65 000 godina. Nedavni požari pokazali su važnost spajanja tradicionalnih autohtonih znanja o zemlji s modernom znanošću.

Domorodački rendžeri na prvoj su liniji ovog projekta, čuvajući i štiteći australsku prirodnu i kulturnu baštinu, koristeći tradicionalne prakse upravljanja vatrom, kroz hladne i kontrolirane požare. Australija je odvojila više od 15 milijardi dolara kako bi naši prirodni resursi, okoliš i vodena infrastruktura postali otporniji na sušu i klimatske katastrofe.

Trošimo više od dvije milijarde dolara na napore za oporavak od požara, podržavajući lokalne zajednice da osmisle vlastiti gospodarski, socijalni i okolišni oporavak.

To uključuje važan posao obnavljanja staništa, pomaganja domaćim životinjama da se oporave i izgradnju znanja za bolje upravljanje zemljištem. Do srpnja 2021. Australija će uspostaviti novu Nacionalnu agenciju za pomoć i oporavak otpornosti koja će omogućavati smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, povećati otpornost na prirodne katastrofe i osigurati učinkovito olakšavnje i oporavak od svih opasnosti.

Nova informativna služba, Climate and Resilience Services Australia, obavijestit će novu agenciju za nacionalno upravljanje hitnim situacijama kako bismo se mogli bolje pripremiti za klimatske rizike i nositi se s njima. Ove će godine nova Nacionalna strategija klimatske otpornosti i prilagodbe postaviti buduću viziju prilagodbe i objaviti naše napore na prilagodbi, uključujući ove nove reforme.

Isto kao i Hrvatska tako i Australija smatra da su osvješćivanje javnosti i obrazovanje ključni elementi za strategiju o klimatskim promjenama. Australska vlada također prepoznaje da su klimatske promjene najveća dugoročna prijetnja zdravlju koraljnih grebena u svijetu, uključujući one u Velikom koraljnom grebenu, jednoj od australskih nacionalnih ikona.

Republika Hrvatska također provodi integriranje koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u svim velikim studijama i projektima u Hrvatskoj kroz postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš i kroz postupak Procjene utjecaja zahvata na okoliš. Cilj je povećati otpornost infrastrukture i drugih investicija na klimatske promjene koje se očekuju na području Hrvatske.

Australija je odvojila 2,7 milijardi dolara za učinkovito upravljanje i zaštitu Velikog koraljnog grebena kao potporu provedbi Plana za greben do 2050. godine. Pokrenuli smo program obnove i adaptacije grebena vrijedan 150 milijuna američkih dolara koji okuplja vodeću svjetsku pomorsku znanost u istraživačkim strategijama koje mogu pomoći grebenima kako da se oporave od korodiranja tako i da se prilagode promjenjivim temperaturama oceana.

Iako naš rad na prilagodbi i otpornosti započinje kod kuće, Australija je također predana potpori susjednih i globalnih zajednica u borbi protiv klimatskih promjena.

Australija je za razdoblje od 2020. do 2025. odvojila najmanje 1,5 milijardi američkih dolara za globalno financiranje klime. 500 milijuna dolara ovog financiranja izravno će pomoći našim pacifičkim susjedima da razviju obnovljive izvore energije i poboljšati će njihovu otpornost na klimatske i katastrofe.

Partnerstvo za plavi ugljik

Svoje znanje, iskustva i vještine o prilagodbi na klimu dijelimo sa svijetom putem našeg razvojnog programa. Australija i Indonezija zajedno imaju više od četvrtine svjetskih mangrova i preko 35 posto koraljnih grebena na svijetu. Kroz Međunarodno partnerstvo za plavi ugljik radimo zajedno na zaštiti i održivom upravljanju tim važnim obalnim ekosustavima.

Pridružujemo se pozivu za akciju za jačanje planova za prilagodbu i otpornost na klimatske promjene kako bismo potaknuli veće ambicije, financiranje i koordinaciju radi zaštite od rastućih klimatskih rizika.

Australija se pridružila Koaliciji za ulaganje u klimatsku otpornost, koja ima za cilj preusmjeriti privatna ulaganja prema infrastrukturi otpornoj na klimatske promjene i podržati ranjive zajednice u privlačenju ulaganja iz privatnog sektora.

Naravno, akcija prilagodbe mora ići ruku pod ruku sa smanjenjem emisija štetnih plinova. Australija nastavlja s poslom pa smo i dalje odlučno predani Pariškom sporazumu i na putu smo ispuniti svoj cilj za 2030. godinu, smanjivši emisiju za gotovo 17 posto od 2005. godine.

Naše emisije padaju brže od mnogih drugih naprednih gospodarstava. Australija također gradi i investira u obnovljive izvore energije na vodećim svjetskim razinama. Australija gradi elektrane na vjetar i solarnu energiju deset puta više od globalnog prosjeka i četiri puta brže od Europe.

Gotovo svaki četvrti australski dom sada upotrebljava sunčevu energiju – što je najveći postotak na svijetu – i očekujemo da će obnovljivi izvori energije sačinjavati najmanje 50 posto naše električne energije do 2030. Australija namjerava postići neto nultu emisiju što je prije moguće. Potreba za postizanjem nule nije sporna – globalna zajednica mora se usredotočiti na pitanje ‘kako’ to postići.

Tehnologija s niskim emisijama

Kako bi zadržala ovaj zamah, Australija je razvila Plan tehnoloških ulaganja – sveobuhvatan plan za ulaganje u tehnologije koje su nam potrebne za smanjenje emisija kod nas i širom svijeta.

Australija namjerava iskoristiti 70 milijardi dolara novih ulaganja u tehnologije s niskim emisijama do 2030. godine.

Fokusirani smo na ubrzavajuće tehnologije poput vodika, upotrebe i skladištenja ugljika, ugljika u tlu, skladištenja energije za rezervne obnovljive izvore i dekarbonizaciju transporta, te čelika i aluminija s niskim ili nultim emisijama. Rašireno globalno uvođenje tih tehnologija smanjit će emisije ili ih eliminirati u sektorima odgovornim za 90 posto svjetskih emisija.

Cilj nam je postići da se troškovi uvođenja ovih novih tehnologija izjednače sa postojećim visoko emitirajućim emisijama. Ovo je praktičan put za postizanje neto nulte emisije koji također predstavlja gospodarsku priliku.To je pristup koji će dovesti svijet k nama, uključujući i glavna gospodarstva u razvoju u našoj regiji.

Kako se svijet oporavlja od gospodarskog utjecaja pandemije COVID-19, potrebna su nam ulaganja koja mogu ubrzati smanjenje emisija i podržati radna mjesta i lokalne zajednice.

Smanjenja emisija moraju se dogoditi u svim gospodarstvima – neće biti dovoljno samo poticanje smanjenja emisija među razvijenim i naprednim gospodarstvima. To je razlog zašto moramo smanjiti emisije na održiv i komercijalno održiv način koji stvara radna mjesta u svim gospodarstvima.

Također gradimo partnerstva sa zemljama poput Japana, Singapura, Njemačke i Republike Koreje kako bismo omogućili suradnju.

Bilo da odgovaramo na pandemiju COVID-19 ili se borimo protiv trajnog izazova koji predstavljaju klimatske promjene, moramo prihvatiti inovacije i ojačati globalna partnerstva.

Moramo uzeti u obzir one koji su najpotrebitiji i jednako uključiti sve dionike u poduzimanju klimatskih mjera. Naši nam znanstvenici kažu da ćemo se tijekom narednih desetljeća, čak i uz najambicioznija smanjenja globalnih emisija, i dalje morati prilagoditi promjenama naše klime.

Praktične radnje koje nam pomažu prilagoditi se tim promjenama i ojačati otpornost našeg lokalnog okruženja od presudnog su značaja, a samo zajedničkim naporima možemo napraviti značajne pomake.