Francuski sindikati dali su minimalnu potrebnu podršku za široke promjene radnog zakonodavstva te zemlje. Time su otvorena vrata nastojanjima predsjednika Frnaçoisa Hollandea da se ozbiljno uhvati u koštac s rastućom nezaposlenošću i oporavkom konkurentnosti francuskoga gospodarstva.On se, kako piše The Wall Street Journal,  upustio u rizik pokušavši dobit konsenzus sindikata po pitanju novog radnog zakonodavstva, kako bi izbjegao sukobe, prosvjede i štrajkove koji su bili uobičajena kulisa uz takve zahvate u prošlosti. Kocka mu se ipak, bar djelomično, isplatila. Naime samo su tri od ukupno pet ključnih sindikalnih središnjica poduprle prijedlog zakona, koji će ipak mnogo lakše proći u parlamentu nego da je ta podrška izostala.Time su uvaženi zahtjevi francuskih poslodavaca da se uklone pravne nesigurnosti kod otpuštanja radnika koji su višak pa će novi radnici na mjesto onih koji su proglašeni viškom moći zapošljavati nakon dvije umjesto dosadašnjih pet godina. Poslodavci su pak pristali na ustupak sindikatima koji su tražili da se prošire privilegij privatnih zdravstvenih osiguranja i na radnike koji su zaposleni na određeno vrijeme, kao i pravo prenošenja stečenih privilegija za nezaposlene s jednog na drugi posao. Pregovarači su također pristali da da se povećaju davanja za radnike zaposlene na određeno vrijeme kako bi se potaklo kompanije na zapošljavanje na neodređeno.No dok je u Elizejskoj palači slavljeničko raspoloženje zbog postignutog dogovora, ekonomisti upozoravaju kako iako vlada ide u dobrom smjeru prema fleksibilnosti to je i dalje daleko od dramatičnih poteza koje je poduzela Njemačka. Hollande je prošle jeseni predstavio paket mjera za smanjenje cijene rada, a pokrenuo je i programe zapošljavanja mladih, kojih je u Francuskoj bez posla 25% uz zadržavanje radnog mjesta za starije radnike.Izmjene radnog zakonodavstva čekaju i hrvatsku vladu i Sabor i to u dva navrata. U prvoj tranši bi se on trebao uskladiti s ponešto izmijenjenim europskim direktivama, dok bi se u trećem kvartalu trebali promijeniti najproblematičniji dijelovi ZOR-a koji zadiru u institute otpuštanja i ugovora na određeno. Hrvatski poslodavci traže drastične izmjene ZOR-a i traže od Vlade olakšavanje otkaza ugovora o radu, ograničavanje visine otpremnina, zabranu otvaranja bolovanja tijekom otkaznog roka i ukidanje apslotne zaštite određenih kategorija radnika od otkaza. HUP također traži i da se ne dira institut ugovora na određeno vrijeme. 

Što su dogovorili francuski poslodavci

poslodavci će u vrijeme krize moći rezati plaće i satnice
pojednostavljeno otkazivanje ugovora o radu
poticaji za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme
veće satnice za radnike na određeno vrijeme

Što traže hrvatski poslodavci

olakšavanje otkaza ugovora o radu

ograničavanje visina otpremnina

zapošljavanje na određeno vrijeme

ukidanje apsolutne zaštite određenih kategorija radnika