Nakon što su prije desetak dana iskakanjem iz helikoptera naoružani jemenski Huti u Crvenom moru oteli japanski teretni brod Galaxy Leader u vlasništvu tvrtke registrirane pod imenom Ray Car Carriers sa sjedištem na otoku Man, zabrinutost za sigurnost pomorskog prometa, ključnog u održavanju globalne trgovine, ponovo raste.

Broj otmica brodova povećao se u mjesecima prije početka rata između Izraela i Hamasa, a nakon zatišja u Perzijskom zaljevu, Hormuškom tjesnacu i Omanskom zaljevu, uglavnom zbog američko-iranskih napetosti i ograničenja na trgovina iranskom naftom.

Milo za drago
“Ovo je dio rata ‘milo za drago’ između SAD-a, Velike Britanije i Irana, a mogao bi uvući i druge zemlje. Mornarica Korpusa iranske revolucionarne garde želi utjecati na geopolitičku scenu i pokazati da kontrolira Hormuški tjesnac,” Dimitris Maniatis, operativni direktor privatne pomorske sigurnosne tvrtke Seagull Maritime, kaže.

U travnju i svibnju iranske mornaričke snage zaplijenile su tri naftna tankera pod međunarodnom zastavom kao odgovor na američke zapljene tankera koji su navodno prevozili iransku naftu u sklopu provedbe sankcija. U drugom incidentu koji se dogodio 26. studenoga, američka mornarica navodno je uhvatila pet pirata koji su pokušali oteti Central Park, tanker kojim je upravljao izraelski biznismen, u Adenskom zaljevu blizu Somalije.

Centar za izvješćivanje o piratstvu Međunarodnog pomorskog ureda zabilježio je 115 incidenata globalnog piratstva i napada oružane pljačke u 2022., a stručnjaci očekuju da će se takvi incidenti nastaviti.

“Ovo nije ništa novo, to je samo velika vijest jer su to učinili Huti”, kaže Maniatis. “Zapljena Galaxy Leadera bila je politički motivirana i zbog toga prijetnja trgovačkom brodarstvu u cjelini ostaje niska. Vjerojatno će to i ostati slučaj zbog vrlo specifične prirode ciljanja ovih plovila”, John Stawpert iz Međunarodna brodarska komora kaže za DW.

Na temelju nedavnog slučaja naftnog tankera Heroic Idun, koji također pripada Abrahamu Ungaru, stručnjaci kažu da bi isplata od 1 do 1,5 milijuna dolara mogla biti tražena cijena za siguran povratak broda.

Ali predviđanja su glupa igra, s obzirom na to da oko trećina cjelokupnog dnevnog brodskog prometa u svijetu prolazi sjeveroistočnim kutom Afrike, gdje se more sužava do točke između Jemena i Džibutija na putu prema Sueskom kanalu i Crvenom moru. UN procjenjuje da piratstvo košta globalnu pomorsku trgovinu do 12 milijardi dolara godišnje.

Oko 10% globalne pomorske trgovine naftom prolazi kroz Adenski zaljev, vodeni put između Jemena i Roga Afrike, prema američkoj Upravi za energetske informacije. Do danas osiguravatelji nisu promijenili svoju praksu, kaže Stawpert.

Većina nema veze s Izraelom
“Specifična priroda incidenta znači da je ukupna prijetnja brodarstvu niska, vrlo je malo vjerojatno da će rezultirati značajnim preusmjeravanjem brodova iz Crvenog mora.”

“Ekstremni slučaj je Crno more. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, troškovi osiguranja broda i njegovog tereta porasli su do 10% ukupne vrijednosti”, kaže Harish Natarajan, voditelj ekonomske analize u AKE International, konzultantskoj tvrtki za sigurnosne rizike u Londonu.

Ne očekujemo smanjenje pomorske trgovine, samo povećanje sigurnosti, a time i troškova, smatra Maniatis. “Na kraju krajeva, većina brodova nema veze s Izraelom.”