Rast zaduženosti s ekonomske strane te mogućnost izlaska iz članstva u Europskoj uniji s političke strane moguće su krajnje posljedice veta Mađarske i Poljske na višegodišnji financijski okvir.

Kako prenosi Bloomberg, tijekom redovitog gostovanja na državnom radiju, mađarski premijer između redaka je poslao poruku kako napuštanje Europske unije možda i nije tako loša ideja.

Osvrćući se na vijest da je Velika Britanija postala prva zapadna država koja je počela s cijepljenjem stanovništva protiv koronavirusa, Orban je upitao jesu li Britanci zbog odluke o brexitu doista prošli gore.

Pobunjeničke članice

„Odgovor je da država koja napušta EU – ona koja slijedi svoj put i traži vlastita rješenja – može braniti svoje građane i njihove živote brže nego mi koji smo ostali“, izjavio je Orban.

Činjenica da lider države koja je toliko profitirala od članstva u Europskoj uniji sa simpatijama gleda na napuštanje može zvučati zapanjujuće, no unutrašnja politička dinamika u dvije „pobunjeničke članice“, Mađarskoj i Poljskoj, ide u smjeru onoga što je donedavno bilo nezamislivo.

Podsjetimo, te dvije države uložile su veto na donošenje višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije jer se dodjela novca iz fonda za oporavak vrijednog 750 milijardi dolara uvjetuje poštivanjem jedne od temeljnih europskih vrijednosti, vladavine prava.

Nakon što je iz Berlina u Budimpeštu i Varšavu stiglo pismo s novim prijedlogom za europski proračun, Viktor Orban i poljski premijer Mateusz Morawiecki sastali su se u utorak u Varšavi. Iako su signalizirali da je kompromis s Bruxellesom moguć, ponovili su svoje zahtjeve koji su već ranije odbijeni.

S ekonomske strane Poljska i Mađarska mnogo riskiraju ulaganjem veta. Naime, Europska komisija najavila je da bi te dvije države mogle ostati bez namijenjenog novca ako ustraju u svojoj odluci. Prema Bloombergovim izračunima, dvjema državama namijenjeno je 180 milijardi eura u idućih sedam godina, odnosno 30 posto zajedničke vrijednosti njihovih gospodarstava u prošloj godini.

„Veto je čista ucjena“, kaže nekadašnji češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg. „Jedini rezultat bit će njegovo zaobilaženje, a Poljska i Mađarska ostat će praznih ruku“, ocjenjuje Schwarzenberg.

Orbanova politička vizija „iliberalne demokracije“ podijelila je mađarsko društvo, iako njegova stranka Fidesz uživa više podrške birača nego sve oporbene stranke zajedno.

U Poljskoj se pak stranka Pravo i pravda – koju predvodi Jaroslaw Kaczynski, a vladu njegov osobni odabranik Morawiecki – pozicionirala kao zaštitnik katoličkih vrijednosti od liberalnih europskih elita.

Prilična politička cijena

Iako Orban i Morawiecki tvrde kako njihove države mogu bez europskog novca, izostanak milijardi eura iz EU-a mogao bi imati popriličnu političku cijenu. Viktor Orban već se priprema za izbore 2022. na kojima traži četvrti uzastopni mandat.

No, ti bi izbori mogli biti njegov najteži politički ispit jer je pandemija razotkrila probleme u tamošnjem zdravstvenom sustavu, a zatvorene europske slavine novca dodatno će usporiti ekonomski rast. Vladajuća koalicija u Poljskoj manje je stabilna od mađarske valde s obzirom da je podržava tanka parlamentarna većina.

K tome, već mjesecima traju prosvjedi zbog zakona o pobačaju, a javnost napada vladu i zbog nesnalaženja u suzbijanju epidemije. Poljski je premijer poručio da u slučaju isključenja iz europskih fondova Poljska može doći do novca zaduživanjem s obzirom na trenutno vrlo povoljne uvjete zaduživanja.

Gospodarstvo će umjesto EU fondova poticati državne investicije, poput izgradnje najveće zračne luke u Europi, zamislio je Morawiecki.

„Svi koji tvrde da bi se trebali usprotiviti Europskoj uniji, da nas ona iskorištava, da ćemo se snaći bez europskog novca, oni nas guraju prema međunarodnoj marginalizaciji, ako ne i samom ‘polexitu’“, izjavio je u ponedjeljak bivši poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski za privatnu TV-postaju TVN 24. „Ovo što radi Pravo i pravda opasno je za Poljsku“, smatra Kwasniewski.