Tko se jednom opeče, puše i na hladno, izreka je koje se europske banke čvrsto drže kada je u pitanju njihov povratak u Iran, unatoč političkom pritisku. Kako navodi Financial Times, američki državni tajnik John Kerry i britanski mu kolega Phillip Hammond u četvrtak su održali sastanak s čelnicima vodećih europskih banaka na marginama londonskog summita posvećenog borbi protiv korupcije.

Poziv na obnovu odnosa

Na sastanku su sudjelovali predstavnici britanskih banaka HSBC, Standard Chartered, Royal Bank of Scotland i Barclays, zatim njemačke Deutsche Bank, francuske BNP Paribas te španjolske Santander banke. Kerry i Hammond pozvali su bankare da obnove poslovne veze s Iranom i financijski prate zapadne kompanije u osvajanju ugovora u drugoj najvećoj bliskoistočnoj ekonomiji. “Želimo da naše banke budu u mogućnosti podržati britanske kompanije u poslovanju u Iranu”, izjavio je Hammond.

“U našem je ekonomskom interesu, kao i u iranskom, da se podržava legitimno poslovanje. Nakon više godina ograničenih odnosa dio izazova je preostao, ali radimo na njima s našim međunarodnim partnerima, Iranom i bankarskom zajednicom”, naglasio je britanski šef diplomacije. Međutim, odaziv bankara na sastanak bio je uglavnom kurtoazan – oni ne namjeravaju poslovati s Iranom dok se potpuno ne razjasni pitanje zapadnog odnosa prema toj državi. Naime, iako su zapadne sankcije Iranu ukinute u siječnju implementacijom lanjskog sporazuma o nuklearnom programu te države, SAD i dalje primjenjuje jednostrane sankcije prema Teheranu zbog podrške terorističkim skupinama.

Banke su već skupo platile

Europske bankare je kršenje sankcija prema nekoliko država, uključujući i Iran, već skupo stajalo. Zbog poslovanja s pojedincima i tvrtkama iz sankcioniranih država u posljednjih pet godina zapadne su banke platile regulatorima više od 15 milijardi dolara kazni. Najlošije je prošao BNP Paribas koji je prije dvije godine morao platiti gotovo devet milijardi dolara. Stoga su bankari vrlo skeptični prema povratku u Iran da im se opet ne bi dogodila neka astronomska kazna.

Stav bankara najplastičnije je opisala banka Standard Chartered. U priopćenju koje prenosi britanski medij banka je navela kako “neće prihvaćati klijente s prebivalištem u Iranu ili tvrtke koje su u vlasništvu osoba s iranskom adresom”. Međutim, vrlo spori povratak u globalne financijske tokove frustrira sve tri strane – Europu, SAD i Iran. Unatoč tome, bankari se pribojavaju da bi im se moglo dogoditi da dobiju jamstva američke vlade, ali da tamošnje tužiteljstvo i neovisni istražitelji primijene drugačije tumačenje regulative o poslovanju s Iranom.

Osim toga, upitno je koliko američki šef diplomacije uopće ima kredibiliteta, ističu u neslužbenom razgovoru bankari, s obzirom da mu se mandat bliži kraju zbog predsjedničkih izbora u studenom. Bankari podsjećaju kako republikanski kandidat za predsjednika Donald Trump ima mnogo agresivniji stav spram Teherana od sadašnje washingtonske administracije, što je razlog više za oprez.