Predstavnici sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine u petak će se okupiti u Bruxellesu kako bi pokušali usuglasiti rješenja za izmjene ustava i izbornog zakona kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa, a uoči tog skupa šef delegacije Europske unije u BiH Peter Sorensen upozorio je kako se BiH zbog političkih blokada već nalazi pod nekom vrstom sankcija koje je sama sebi nametnula.

"Konačna odgovornost da se riješi ovo pitanje je na onima koje su građani izabrali da se tim pitanjima bave", kazao je Sorensen u izjavi koju u četvrtak prenosi sarajevski "Dnevni avaz". Kazao je kako su sankcije kojima je BiH podvrgnuta zapravo rezultat činjenice da u toj zemlji već mjesecima nema nikakvog napretka na putu ka EU. Glavna zadaća koju bi političari u BiH morali obaviti je provedba presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" iz 2009., kojom je nametnuta obveza da se pripadnicima nacionalnih manjina omogući kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

Sorensen je ocijenio kako je tehnički tu presudu zapravo vrlo jednostavno provesti, no problem je u nekim političkim aspektima. "Ne prihvaćamo argumente nekih od lidera da oni ne mogu donijeti tu odluku", kazao je danski diplomat. Politički lideri u BiH ranije su se obvezali dogovoriti rješenje do kraja ožujka kako bi ono moglo biti potvrđeno na sastanku najavljenom za 11. travnja u Mostaru, gdje bi trebao doputovati i povjerenik EU za proširenje Štefan Fuele. Problem u iznalaženju rješenja je u tome što se političke stranke s hrvatskim predznakom nastoje izboriti da kroz provedbu presude Sejdić-Finci, koja se odnosi na prava nacionalnih manjina, budu ostvarene i šire reforme izbornog sustava kroz uvođenje većeg broja izbornih jedinica kako bi se spriječilo da pripadnici jednog naroda biraju političke predstavnike drugog naroda. Hrvatske, srpske i bošnjačke stranke pritom se ne mogu suglasiti kako definirati te izborne jedinice.

Postizanje dogovora od političara u BiH izrijekom su, posebnim pismom od 4. ožujka, ponovo zatražili Fuele, ali i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Rješenja, međutim, još uvijek nema na pomolu pa je ravnatelj Opće uprave za proširenje pri Europskoj komisiji Stefano Sannino pozvao predstavnike sedam stranaka na sastanak u Bruxelles kako bi se dogovor ipak postigao u planiranom roku. Sannino je osobno pozvao političare u BiH na postizanje rješenja tijekom boravka u Sarajevu prije nepunih mjesec dana, no ni to nije polučilo nikakav rezultat.

Ukoliko rješenja ne bi bilo do kraj ožujka, BiH bi izgubila izglede da do kraja godine podnesen zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU.

Lokalni mediji u BiH u četvrtak konstatiraju kako je najveći problem zapravo u tome kako urediti izborna pravila a da pritom budu na jednaki način zaštićena prava pripadnika svih naroda i nacionalnih manjina. Ključ problema tako je zapravo postalo hrvatsko pitanje odnosno inzistiranje predstavnika HDZ BiH i HDZ 1990. da se na novi način definiraju izborne jedinice i tako osigura da pripadnici jednog naroda više ne mogu birati predstavnike drugih naroda, kako je to bio slučaj pri izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Uz čelnike stranaka koje čine vladajuću koaliciju na državnoj razini, u Bruxelles je pozvana i Stranka demokratske akcije (SDA) koja je u oporbi.