Stečajni upravitelj Farmakoma MB oglasio je u listu Politika prodaju dijela imovine te kompanije. Kupcima se nudi 11 cjelina, među kojima je kompleks za proizvodnju plastične ambalaže Eha, u sklopu industrijske zone Zorka Šabac, upravna zgrada i restoran u Šapcu, kao i dio poslovnog prostora u kojem je Komercijalna banka, u istom gradu.

Na prodaju je i farma Dobrić, zemljište i zgrade u Zajači i Mokroj gori, stan u Debrcu, kao i oprema u Guči i Kragujevcu. To je početak kraja duge agonije poslovnog carstva Miroslava Bogićevića, koji je uhićen u studenome 2014. da bi u pritvoru proveo šest mjeseci, nakon čega je prebačen u kućni pritvor, odnosno izrečena mu je mjera zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor.  Kućni pritvor mu je kasnije ukinut uz zabranu napuštanja boravišta i sada se brani sa slobode.

Tužiteljstvo za organizirani kriminal tim povodom bilo je pokrenulo pretkazneni postupak i potvrdilo da provjerava navode u vezi s prodajom udjela Politike. Prema najavama u srpskim medijima očekuje da suđenje Miroslavu Bogićeviću, zajedno sa šestoricom čelnika Privredne banke Beograd, počne u rujnu na Specijalnom sudu u Beogradu. Optuženi su za nezakonito odobravanje i korištenje 42 kredita Privredne banke Beograd. Farmakom je osnovan 1989. godine, a Bogićević je poduzeća čiji je vlasnik kupio za vrlo kratko vrijeme.

To su, među ostalim, bili Mljekara Šabac, Industrijski kombinat Guča, Tvornica akumulatora Sombor, Ljevaonica Požega, Rudnik Lece Medveđa, Poljoprivredni kombinat 7. juli Debrec, te Rudnici i topionica Zajača. Bogićević je ubrzo postao uvaženi poduzetnik, te je 2011. dobio nagradu kao jedan od najboljih regionalnih menadžera. Tom prigodom je rekao da je od sedam nagrada Europskog udruženje menadžera tri pripalo srpskim poduzetnicima, što je "jako dobar znak za srpsku privredu, jer znači da se u njoj događaju pozitivne stvari i da se mogu očekivati bolja vremena".

Sporna kupovina Politike 
Pad koncerna Farmakom MB počeo je kada se pojavila informacija da je Bogićević po nalogu tadašnje vladajuće Demokratske stranke sudjelovao u kupovini kompanije Politika. Bogićević je u studenome 2015. godine rekao policiji da je vlasniku lista Kurir Aleksandru Rodiću i njegovom suradniku Dušanu Bjelopetroviću dao milijun eura da bi ušao u posao sa WAZ-om oko kupovine Politike i optužio ih za reketiranje, za što je, kako tvrdi, znao i vrh bivše vlasti. S promjenom vlasti, nakon 2012. godine, doznaje se za goleme Bogićevićeve dugove prema državi i bankama.

Od dobrog poslodavca, postao je onaj koji radnicima duguje za plaće, a dobavljačima i seljacima za dostavljene proizvode. Prema tvrdnjama srpskog premijera Aleksandar Vučića, Bogićevićev koncern je jedan od najvećih porezih problema države, koji samo bankama duguje više od 400 milijuna eura. Vučić je tada rekao da je to "političko čedo jedne stranke koje je preraslo u monstruma" i da ne zna kako će se taj problem riješiti. Doista, možda Vučić nije ni pretjerao u kvalifikaciji Farmakoma jer je račune kompanije blokiralo 26 banaka, ali je Miroslav Bogićević nastavio raditi preko nove tvrtke Farmakom Finance.

Blokade računa i štrajkovi
Računi njegovih trinaest kompanija 2014. bili su blokirani za 85 milijuna eura, a svaka banka u prosjeku je potraživala 3,2 milijuna. Dospjele dugove kompanija Farmakom MB nije imala u samo u pet od ukupno 29 banaka u Srbiji. Zbog neisplaćenih plaća, štrajkali su radnici u nizu njegovih tvornica.Tada je na Bogičević na upit hoće li prodavati imovinu da bi vratio dugove rekao da je to rezervna varijanta.

"Farmakom je u procesu restrukturiranja i o tome vode račune naši vjerovnici, domaće banke i Svjetska banka. I ja tražim financijere, moje tvrtke prodaju vrijednosnice, a kupaca ima", rekao je Bogićević. Farmakom je na kraju ipak propao kada su mu privatne banke počele blokirati račune unatoč intervencijama državnih organa da se to ne uradi. Nakon što je uhićen Bogićević, državni dužnosnici redom su se ogradili od propalog poduzetnika i kredita koji su mu odobravani. 

Veze s političarima

Siniša Mali tražio lex specialis za Miroslava Bogićevića?
Siniša Mali, sadašnji gradonačelnik Beograda, kao savjetnik prvog potpredsjednika vlade Aleksandra Vučića, utjecao je na državne banke da se Farmakomu Miroslava Bogićevića osigura pet milijuna eura i tako ga spasi od propasti, pokazuju zapisnici sa sjednice Odbora vjerovnika Farmakoma održane 2. lipnja 2013., naveo je list Kurir u studenome prošle godine. Koliko je Miroslav Bogićević bio moćan najbolje pokazuje podatak da je Siniša Mali tada ustrajao da se samo za Miroslava Bogićevića donese poseban zakon (lex specialis) da bi Siniša Mali državnom tajkunu Bogićeviću dao novac, pisao je Kurir, koji je inače bio u vrlo lošim odnosima s vlasnikom Farmakoma.