Cijene plina na europskom tržištu skočile su u ponedjeljak 30-ak posto nakon objave Rusije da će jedan od najznačajnih plinovoda prema Europi ostati zatvoren do daljnjeg.

Najava Moskve raspirila je strahove da s dolaskom hladnijih mjeseci Uniju čekaju nestašice i redukcije uzrokujući pad eura ispod 0,99 dolara, najnižu vrijednost u dva desetljeća, piše Reuters.

Referentna cijena skočila je na 272 eura po megavat satu (MWh) po otvaranju trgovine nakon što je Rusija u petak rekla da zbog curenja na opremi plinovod Sjeverni tok 1 ostaje zatvoren nakon isteka planiranog trodnevnog održavanja.

Skok od 400 posto
Cijene na ugovor na nizozemskom tržištu za isporuke u listopadu dosegnule su 256 eura, 23 posto više u odnosu na prethodno zatvaranje, no 400 posto više u usporedbi s cijenom po kojoj se plin trgovao prije godinu dana. S približavanjem jesenskih mjeseci zaoštrava se retorika između zapadnih zemalja i Rusije.

Europa optužuje Rusiju da energent koristi kao oružje zbog sankcija uvedenih Moskvi u odgovoru na invaziju na Ukrajinu. Rusija pak, Zapad optužuje da je pokrenuo ekonomski rat i da su sankcije utjecale na funkcioniranje plinovoda.

U središtu priče o plinu je plinovod Sjeverni tok 1 koji prolazi ispod Baltičkog mora prema Njemačkoj. Ranije je njime u Europu stizala trećina izvoza ruskog plina, no i prije zatvaranja prošlog tjedna kapacitet je bio smanjen na tek 20 posto.

Značajno je reducirana isporuka tog energenta preko Ukrajine, još jedne od glavnih ruta prema zapadu, što prisiljava Europu da u kratkom razdoblju pronađe alternativne izvore kako bi napunila plinska skladišta uoči zime.

Stručnjaci smatraju da je pitanje vremena kada će se poremetiti i taj pravac. Nekoliko europskih država već je pokrenulo žurne planove za štednju energije, poput zabrane osvjetljavanja javnih prostora navečer i ograničenje temperature grijanja, a sve se izglednijima čine racioniranje energije i recesija.

“Nabavu je teško osigurati. Postaje sve teže i teže nadomjestiti čak i najmanje količine plina koje ne stižu iz Rusije”, rekao je Reutersu Jacob Mandel iz Aurora Energy Researcha.

Cijene energije koje su odletjele nebu pod oblake prisilile su pojedine djelatnosti iznimno ovisne o energiji, poput proizvođača umjetnih gnojiva i aluminija, da smanje operacije, a europske vlade da milijardama eura pomognu kućanstvima. Izgledno je, međutim, da teško razdoblje tek stiže sa sezonom grijanja.

Europski ministri energetike trebali bi održati sastanak ovog tjedna u petak na kojem će se raspravljati o cijenama energenata. Prema dokumentu koji je Reuters imao na uvid na stolu će se naći mogućnost ograničavanja najviše cijene plina te hitne kreditne linije za sudionike na energetskom tržištu.

Spremni za potpuni prekid
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da se ta zemlja, ekonomska lokomotiva Europe i najveći konzument plina, pripremala na potpunu obustavu isporuka iz Rusije. Trenutno je Njemačka u drugoj od tri faze plana za izvanrednu plinsku situaciju. Trećom fazom predviđene su redukcije prema gospodarstvu.

U utrci za osiguranjem zamjenskih izvora plina Njemačka ubrzano instalira privremene terminale za ukapljeni prirodni plin (LNG terminale), a u planu je izgradnja trajnih kapaciteta. I veliki europski proizvođač plina, Norveška, povećala je svoje isporuke na europsko tržište, no zima je neizvjesna.

“Dosta je prostora da se ruski plin zamijeni uvozom putem LNG terminala, no ograničene su mogućnosti za to kada zahladi, a potražnja poraste u Europi i Aziji”, dodaje Mandel. Prema ocjenama stručnjaka globalno tržište LNG-a već je ranije prenapregnuto zbog snažnog oporavka od pandemije.

O kolikim se ulozima radi ilustrira opaska Klausa Müllera, čelnika njemačkog energetskog regulatora, da bi se i sa 100-postotnom popunjenosti skladišta plina ispraznila u slučaju da Rusija u potpunosti prekine isporuku. Dok su njemačka skladišta popunjena 85 posto, većina kapaciteta diljem Europe dosegnula su 80 posto prošlog tjedna.