Čemu se svijet može veseliti, a čega se plašiti sljedeće godine kada je u pitanju gospodarstvo? Brojni su izazovi, a većina je povezana s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, piše Deutshe Welle.

1. Donald Trump 2.0 počinje u januaru

Nepredvidivost će vjerojatno biti vodeća sila za 2025. godinu i kasnije. I gotovo će sve to biti u rukama jednog čovjeka: Donalda Trumpa, novoizabranog predsjednika najvećeg gospodarstva na svijetu.

Njegov politički pristup sročen kao America First imat će utjecaja daleko izvan granica SAD-a. Trumpovi će hirovi preoblikovati globalni poredak kakvog poznajemo.

O prosperitetu, globalizaciji i dalekim ratovima odlučivat će se velikim dijelom u Washingtonu. To nije ništa novo. Ono što je novo jest neizvjesnost oko svega toga i razina kaosa koji bi mogao pratiti ​​takve odluke.

Trump je doveo u pitanje međunarodnu suradnju, omalovažavao saveznike i NATO. Novi trgovinski sporazumi i SAD okrenut prema sebi mogli bi imati neželjene posljedice. Nedostatak jasnog američkog vodstva ostavit će mogućnosti zemljama poput Kine, Indije i Rusije da popune vojne, političke i gospodarske praznine.

Ipak će ostati?

Trump izjavio da mu je TikTok “mio” i želi ga zadržati na američkom tržištu “još neko vrijeme”

Zbogom superizborna

Trump mijenja svijet, Nijemci najavljuju manja ulaganja, a Plenkovićeva je većina krhka

2. Carine, trgovački ratovi i više cijene

Poduzeća vole planirati unaprijed, zbog čega je prijetnja carinama tako uznemirujuća. Trump hvali tu ideju kao način kažnjavanja zemalja za trgovinske deficite. “Riječ carina najljepša je riječ u rječniku”, rekao je on u listopadu.

Tijekom predizborne kampanje 2024. Trump je zaprijetio carinama od 10-20% na svu robu koja ulazi u SAD i do 60% na kinesku robu najavivši da će ih uvesti od svog prvog dana stupanja na dužnosti.

Nedavno je to promijenio najavljujući carinu od 25% na svu robu iz Meksika i Kanade. Kineska roba bi sada trebala biti pogođena samo carinom od 10%. Meksiko je obećao protucarine. Kina bi mogla učiniti isto. Kanadski premijer posjetio je Trumpa na Floridi kako bi pokušao izbjeći cijelu stvar.

Za poduzeća s globalnim lancem opskrbe, eskalacija carina bila bi loša vijest. Te bi carine naštetile američkim susjedima i vjerojatno raskinule Sporazum Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA). Riječ je o Sporazumu o slobodnoj trgovini sklopljenom tijekom Trumpova prvog mandata.

Trenutno oko 80% meksičkog i više od 75% kanadskog izvoza ide u SAD. Više od polovice američkog uvoza voća i povrća dolazi iz Meksika. SAD uvozi građevinski materijal i milijune barela sirove nafte dnevno iz Kanade.

Na kraju će američki kupci biti pogođeni višim cijenama i mogli bi naići na prazne police. Neki tvrde da Trump prijetnju carinama koristi kao sredstvo ucjene u pregovorima, no takav blef mogao bi dovesti do odmazde i brzo eskalirati u globalni trgovinski rat.

3. Imigracija na udaru kritika širom svijeta

Nije samo roba ono što može naići na prepreke. Globalna migracija sve će više nailaziti na doslovne zidove. Čelnici širom svijeta osjećaju potrebu pokazati da kontroliraju svoje granice time što su stroži prema imigrantima. Time će svijet postati manje otvoren i dinamičan.

Tijekom predizborne kampanje u SAD-u, republikanci su obećali “provesti najveću operaciju deportacije u američkoj povijesti” u svojoj platformi 2024. To je ideja za koju se Trump čvrsto drži.

Osim deportacija i strožih mjera uzduž granice s Meksikom, Trump je obećao u intervjuu početkom prosinca da će ukinuti automatsko stjecanje državljanstva za sve koji su rođeni u SAD-u.

Američki predsjednik doista ima velike ovlasti kada je u pitanju neregularna imigracija, no većina njegovih prijedloga završit će na sudu. Također ima moć obuzdati legalnu imigraciju ograničavanjem broja izbjeglica ili otežavanjem stjecanja viza ili zelene karte.

Odbijanje imigranata ili njihovo slanje kući, imalo bi povratni učinak na tržište rada u zemlji. Usjevi bi mogli biti ostavljeni da istrunu, a poduzetnici bi mogli preseliti svoje pogone u druge zemlje.

Nepropusnija meksička granica utjecat će na ljude iz Latinske Amerike, posebno na zemlje poput Kube, Haitija i Venezuele.

SAD nisu jedine koje se protive imigraciji. Europska unija obećala je suzbiti neregularne migracije. Italija pokušava procesuirati pitanja izbjeglica prebacujući ih u Albaniju, a migracije će biti i veliko pitanje na predstojećim izborima u Njemačkoj.

4. Ratovi u Ukrajini, na Bliskom istoku i šire

Ulaskom u 2025. godinu svijet se suočava i s nizom oružanih sukoba. Ti ratovi uzrokuju razaranja i humanitarne nesreće. Oni također iziskuju novac koji bi se mogao potrošiti na produktivnije načine.

Trump tvrdi da će okončati ruski rat u Ukrajini u roku od 24 sata. On bi mogao uskratiti američku pomoć koja drži zemlju na životu tri godine otkako je napadnuta. Budući da je Amerika najveći pomagač Ukrajine, to bi moglo pritisnuti Kijev da sjedne za pregovarački stol.

Izraelski rat protiv Hamasa koji se vodi u Gazi i nedavno u Libanonu bi mogao biti nastavljen i u budućnosti. U Aziji, Kina i dalje polaže pravo na Tajvan, koji strahuje od moguće invazije.

Desetljećima je američko vodstvo pomagalo uravnotežiti globalne odnose. Ali Trump je i to doveo u pitanje. Ako Amerika ne pomogne u obrani saveznika, onda će desetljeća politike nestati. Takav novi svjetski poredak mogao bi potaknuti Iran ili Sjevernu Koreju da testiraju granice vlastitih vojnih akcija, piše DW.

5. Dolazi li konačno procvat umjetne inteligencije?

Predstavljanje OpenAI ChatGPT-a krajem studenog 2022. bio je početak šire upotrebe umjetne inteligencije (AI). Za nekoliko tjedana privukao je 100 milijuna korisnika.

Ipak, AI sporo mijenja živote običnih radnika i poduzeća. Ali korištenje tehnologije za istraživanje lijekova ili pomoć u vojnoj obrani je veliki izazov. Poduzeća trebaju osmisliti strategije o tome kako i kada koristiti AI i poticati zaposlenike na korištenje.

Kako bi držali korak, kompanije iza AI uzleta ulažu velika sredstva u velike podatkovne centre. Kako bi ti centri radili i hladili se, potrebne su ogromne količine električne energije. Microsoftstoji iza planova za ponovno pokretanje nuklearne elektrane u Pennsylvaniji, a Google računa s malim nuklearnim reaktorima za napajanje svojih podatkovnih centara.

Hoće li 2025. biti godina u kojoj će umjetna inteligencija konačno promijeniti igru ​​koju obećavaju oni koji je podržavaju? Ulagači, kreatori i korisnici morat će pričekati i vidjeti isplati li se sva ta električna energija ili bi jednostavno mogli pitati ChatGPT.