Iako je kinesko gospodarstvo lani poraslo po najnižoj stopi u posljednjih 30 godina, ostvareni rezultat u skladu je s očekivanjima što je za ekonomiste dokaz da je drugo gospodarstvo po veličini iz prilično teške godine izašlo manje-više bez opipljivih posljedica. No, vladu u Pekingu očito čeka odluka o dodatnim poticajima sada već anemičnom gospodarstvu, ocjenjuju inozemni analitičari.

Rast pokazatelja

Kineski statistički zavod objavio je u petak podatak da je BDP u 2019. porastao 6,1 posto, sporije nego 2018. kada je rast dosegao 6,6 posto. Iako zapadna gospodarstva o ovakvoj stopi rasta mogu samo sanjati, podatak je najslabiji od 1990., unatoč tome što je u skladu s ciljem kineske vlade. Podaci na kvartalnoj razini daju ponešto razloga za optimizam. Naime, BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao šest posto na godišnjoj, a 1,5 posto na kvartalnoj razini, isto kao i u trećem tromjesečju. No, valja spomenuti da su – nakon poboljšanja u studenom – industrijska proizvodnja, investicije i maloprodaja u prosincu rasle više od očekivanja. Tako je proizvodnja uvećana 6,9 posto – najbrže u devet mjeseci – dok je maloprodaja skočila 8 posto. Investicije su porasle 5,4 posto. Rast ovih makroekonomskih pokazatelja vrlo je bitan za vladajuću garnituru s obzirom da je ova godina ključna u ekonomskom pogledu. Naime, ove godine bi Komunistička partija trebala ispuniti obećanje da će u 10 godina do 2020. udvostručiti vrijednost gospodarstva i pretvoriti Kinu u “umjereno prosperitetnu državu”.

Ekonomisti smatraju kako bi za ostvarenje tog cilja ovogodišnji rast BDP-a trebao iznositi najmanje 6 posto, unatoč procjenama kineske vlade da će ova godina u ekonomskom smislu biti još zahtjevnija nego prošla. Reutersovi izvori bliski službenom Pekingu ističu kako administracija planira postaviti niži cilj rasta na približno 6 posto, umjesto raspona od 6 do 6,5 posto iz prošle godine. Službeno će cilj rasta gospodarstva za 2020. biti objavljen u ožujku. Analitičari očekuju da će stopa kineskog rasta oslabiti ispod 6 posto. “Malo je vjerojatno da će kinesko gospodarstvo naglo pasti zbog vladinih politika, ali će istovremeno trend daljnjeg usporavanja gospodarstva ostati nepromijenjen”, ocjenjuje za Reuters Masaaki Kanno, glavni ekonomist tokijskog Sony Financial Holdinga.

Kombinacija poticaja

Unatoč trenutnom oporavku gospodarskih aktivnosti, još je prerano reći da je Kina dosegla dno sadašnjeg ekonomskog ciklusa, smatraju ekonomisti Julian Evans-Pritchard i Martin Rasmussen iz Capital Economicsa. “Vanjske teškoće trebale bi dodatno oslabiti u nadolazećim kvartalima zahvaljujući prvoj fazi trgovinskog sporazuma i oporavka globalnog rasta. No, s druge strane uteg će biti obnova usporavanja domaće potražnje što će biti okidač za dodatne monetarne poticaje središnje banke”, smatraju ti ekonomisti.

Kineska vlada do sada se oslanjala na kombinaciju fiskalnih i monetarnih poticaja. S jedne je strane snižavala poreze i ohrabrivala lokalne vlasti da izdavanjem obveznica financiraju infrastrukturne projekte, a s druge je središnja banka snižavala bankama stopu obvezne pričuve i rezala kamatne stope. Stopa obvezne pričuve snižena je čak osam puta od početka 2018. godine. Analitičari u anketi Reutersa očekuju da će ove godine dodatno biti snižena i obvezna pričuva i kamatne stope. Međutim, kineska vlada odbacuje mogućnost velikih poticaja poput onih tijekom globalne recesije 2008. i 2009. kada je rast ubrzan, ali je snažno povećana i zaduženost.