Susret s mladima, jer oni su budućnost, simboličan je završetak posjeta pape Franje Jeruzalemu Europe kako je nazvao multikonfesionalno Sarajevo kojemu je potvrdio europski identitet i pozvao heterogenu zajednicu Bosne i Hercegovine na dijalog, nužan uvjet za trajni mir koji je danas u svijetu ugrožen.
O Sarajevu kao Jeruzalemu Europe svjedoči i njegova arhitektura kao i prožimanje različitih vjerskih objekata, rekao je Papa u subotu na početku svog državničkog i pastoralnog pohoda BiH.
"To uvijek zahtijeva da se iznova grade novi mostovi", poručio je Sveti Otac i pozvao na poštivanje svakog pojedinca.
O mostovima je progovorio i pri susretu s više od četiri tisuće mladih iz BiH, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Italije i Austrije u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih gdje je otkrio spomen-ploču svetom Ivanu Pavlu II. po kojemu je centar dobio ime.
"Ne gradite zidove, samo mostove i to je radost koju nalazim u vama", poručio je papa Franjo mladima kojima je rekao da su "prva generacija mladih nakon rata" i dodao "u vama vidim volju i želju da živite gledajući naprijed, a ne u prošlost".
BiH dio Europe koja budućnost mora graditi dijalogom i tolerancijom
Ranije je političarima u BiH rekao da je došao "kao hodočasnik mira i dijaloga" kojemu je drago vidjeti postignuti napredak, no da se mora učiniti više na učvršćenju mira i uzajamnog poštovanja. U tome je nužna suradnja međunarodne zajednice, a posebice Europske unije i svih drugih koji djeluju u BiH jer je BiH dio Europe, poručio je zemlji koja kaska u regiji u priključenju euroatlantskim integracijama.
BiH se može graditi, a mir u njoj učvršćivati samo dijalogom, izgradnjom povjerenja i uvažavanjem drugog i drugačijeg.
"U ovoj zemlji mir i sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima te poticaji kojima se u posljednje vrijeme njeguje taj sklad kao i srdačni i bratski odnosi između židova, muslimana i kršćana i drugih vjerskih zajednica imaju važnost koja seže daleko izvan granica BiH", rekao je Papa.
Posebno odgovornima drži političare koji moraju služiti svojim zajednicama, radeći na čuvanju temeljnih ljudskih prava, uključujući vjerske slobode. Papa također nužnom smatra stvarnu jednakost građana pred zakonom bez obzira na njihovo podrijetlo i pripadnost kako bi se svi osjećali dionicima javnog života i imali ista prava.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić rekao je da je BiH manje homogena od drugih dijelova Europe, no ipak prožeta njenim duhom i zajedničkim životom. On vjeruje da je vrijeme netolerancije prošlo i da su naučene lekcije iz prošlosti, no ističe da još treba raditi na punoj ravnopravnosti svih građana BiH te na odnosima sa susjedima.
Ekumenske poruke u Jeruzalemu Europe
Dijalog je u cijelom društvu pretpostavka trajnog mira i sigurne budućnosti za svaku zajednicu i za svakog njezina člana, kazao je na ekumenskom međuvjerskom susretu s predstavnicima Islamske zajednice (IZ), Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Židovske zajednice.
"Dijalog je škola čovječnosti i čimbenik jedinstva koji pomaže živjeti u različitosti i na temelju uzjamnog poštovanja", poručio je.
Potrebno je taj dijalog proširiti na sve vjernike, ali i na predstavnike građanskog društva no kroz oblikovani identitet jer je bez toga "dijalog beskoristan pa i štetan".
Pozdravio je činjenicu da u BiH djeluje Međureligijsko vijeće koje okuplja sve četiri najveće vjerske zajednice jer je dijalog nužan uvjet za mir i predstavlja obvezu svih vjernika. Osim o velikim temama vjere to je prije svega razgovor o ljudskom životu i njime se uči kako zajedno živjeti, upoznati se i živjeti sa svojim različitostima, poručio je Papa.
U ime Katoličke crkve u BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić je kazao kako za nju dijalog nema alternativu jer tome uči i iskustvo posljednjeg rata i brojne rane koje je on nanio.
"Svjedok sam kako su i u najtežim danima mnogi tražili što se može učiniti za zajedničko dobro", kazao je kardinal Puljić ističući kako su vjerske zajednice kontaktirale i u ratu se molile i pozivale na mir i na tom je tragu 1997. utemeljeno Međureligijsko vijeće.
Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović je u ime muslimama zahvalio Papi na dolasku u Sarajevo, a BiH je opisao kao mjesto prožimanja najvećih religija, ali i velikih patnji običnih ljudi jer se u njoj možda najjače vide odjeci kriza kroz koje prolazi svijet suočavajući se s antihumanim idejama.
Reis Kavazović je ocijenio kako sve abrahamske religije imaju istu zadaću: borbu protiv morlnog relativizma, širenje duha optimizma, pokajanja i nade i pozdravio Papino zalaganje za mir i toleranciju svugdje gdje ljudi pate zbog svojih uvjerenja.
Izaslanstvo SPC predvodio je episkop Zahumsko-hercegovački i upravitelj Dabrobosanske mitropolije Grigorije koji je kazao kako Papin dolazak doživljavanja kao nastojanje da se Bosni i Hercegovini pomogne.
"To je ohrabrenje i utjeha najprije katolicima no i SPC to doživljava kao radosni događaj i blagoslov rimske katedre", kazao je episkop Grigorije dodajući kako pravoslavni kršćani u BiH zajedno s drugim kršćanima s radošću primaju autentične svjedoke evanđelja što papa Franjo svakako jeste.
Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci podsjetio je na povijest Židova u BiH dugu četiri i pol stoljeća i u Papi prepoznato "prijatelja", nekoga "tko nam bez pogovora želi pomoći".
Mučene svećenike Franjo pozvao na oprost
"Narod koji zaboravlja prošlost nema budućnosti", kazao je Sveti Otac dodajući kako prošlost ne treba zaboraviti, ali ne da bi se svetilo nego da bi se gradilo mir, da bi se moglo ljubiti kao što su to činili i ovi patnici", rekao je Papa u Sarajevu nakon susreta s više od tisuću i pol svećenika, sjemeništaraca, redovnika i redovnica od kojih su neki svjedočili o patnjama i mučenjima koje su pretrpili tijekom rata u BiH 1990-tih.
Svećenike, redovnike i redovnice u BiH pozvao je da ne zaborave svjedočenja onih koji su im prenijeli vjeru, jer "Oni su nam prenijeli kako se živi vjera", kazao je Papa koji je prethodno poručio "Sada vam moram govoriti iz srca", kazao je Papa dodajući kako ova svjedočanstva govore sama za sebe kao dio kolektivnog sjećanja.
Velečasni Matijević, svećenik Banjolučke biskupije, svjedočio je da su ga 1992. kao župnika u Glamoču srpski vojnici zlostavljali.
Ljubica Šekerija iz Družbe sestara kćeri Božje ljubavi posvjedočila je o zločinima koje su u središnjoj Bosni počinili mudžahedini iz islamskih zemalja uz odobravanje lokalnih muslimana koji su je opljačkali, premlaćivali te ponižavali zbog njezine vjere.
Na putu do katedrale papamobilom Papa se provezao i pored tržnice Markale gdje je Sveti Otac i to ponovo mimo ranije utvrđenog protokola odlučio proći kako bi vidio poprište dva masakra koje su tijekom opsade Sarajeva u topničkim napadima počinile snage bosanskih Srba.
Nikad više rata
Papa Franjo je u subotu stanovnike i vlasti u BiH da rade na održivom etničkom i vjerskom suživotu kako bi zacijelile duboke rane iz rata od 1992-1995 i uputio snažan apel za mir u svijetu u kojem traje "treći svjetski rat u dijelovima".
"Vapaj Božjeg naroda uzdiže se iz ovoga grada, vapaj svih muškaraca i žena dobre volje: Nikada više rata!", rekao je na misi pred oko 70.000 okupljenih na stadionu Koševo u Sarajevu, glavnome gradu BiH koja se još suočava s teškim posljedicama rata od 1992-1995 u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi.
Upozorio je da se težnja za mirom sukobljava s brojnim sukobima koji se danas vode diljem svijeta.
"To je vrsta trećeg svjetskog rata koji se vodi u dijelovima", rekao je argentinski Papa. "Postoje neki koji izazivaju tu klimu, koji izazivaju sukobe među kulturama i civilizacijama i koji smišljaju ratove da bi prodavali oružje", istaknuo je Franjo.
Papin dolazak poticaj opstanku Hrvata i suživotu s drugima – Puljić
Poglavar katolika u BiH, kardinal Vinko Puljić drži da je dolazak pape Franje u BiH ohrabrenje opstanku Hrvata i gradnji mira s Bošnjacima, Srbima i ostalima u multinacionalnoj zemlji koja je u prošlom stoljeću pretrpjela strašne ratove i režime.
"Sa žalošću konstatiram da je Katolička crkva prepolovljena na ovim prostorima, svakim danom nas je sve manje. Vaše očinske riječi daju nam snagu živjeti ovdje i s drugima raditi na izgradnji mira i dijaloga", poručio je vrhbosanski nadbiskup Puljić.
Ako nam je Bog dao da tu živimo, "zar da tu zemlju ne volimo? Zar da se bojimo tu živjeti? Ako je Bog dao da se rodimo kao različiti, zar da se te različitosti bojimo", upitao je Puljić, aludirajući na odlazak Hrvata, najmalobrojnijeg od triju konstitutivnih naroda u BiH.
Papi je zahvalio što je u ožujku 2015. primio biskupe iz te zemlje koji su mu govorili o stanju u BiH, Crkvi u ratu, o brojnim odlascima mladih i teškoćama ljudi.
Lombardi: Papa je jasno kazao da je BiH dio Europe
Glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi rekao je na konferenciji za novinare da je Papin posjet Sarajevu znakovit, jer je to drugi najvažniji grad u Europi nakon Strasbourga kojega je Sveti Otac posjetio a uz to je značajnu pozornost posvetio Balkanu.
Potvrdio je da su u izaslanstvu Svete Stolice shvatili da vlasti BiH očekuju od potporu u približavanju EU-u i potvrdio je kako je o tome posebne razgovore vodio državni tajnik Pietro Parolin s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem.
"Sveta Stolica nema politički autoritet i utjecaj no Papa je u govoru jasno kazao da je BiH dio Europe", kazao je Lombardi.
Smanjenje broja katolika u BiH, kako je potvrdio Lombardi, također je tema koju je papa Franjo potaknuo tijekom posjeta Sarajevu.
"Vrlo je važna točka ohrabrivanje pape Franje katolicima da ostanu u BiH i da iz nje ne odlaze ali ostaje i pitanje ravnopravnosti u ovoj zemlji", kazao je Lombardi.
Na Koševu 70.000 vjernika iz BiH i susjedstva
Oko 70.000 hodočasnika iz BiH i susjednih zemalja okupilo se na misi na stadionu Koševo koja je bila središnji događaj papina jednodnevnog posjeta BiH pod geslom "Mir s vama". Na stadionu su se mogle vidjeti brojne kineske, ukrajinske, makedonske, poljske, vatikanske i hrvatske zastave, a pred početak mise pedeset i tri zbora, od kojih deset iz Hrvatske, zajedno su izvela pjesmu "Krist na žalu". Među okupljenima je bilo oko 23.000 hodočasnika iz Hrvatske. Misu su koncelebrirali svi biskupi iz BiH kao i većina biskupa iz Hrvatske, predvođeni zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, a stigao je i beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar. Uz Papu je na Koševu bilo pet kardinala, 40 nadbiskupa i biskupa te 800 svećenika.
Franjin posjet drugi je posjet nekog Pape Sarajevu. Papa Ivan Pavao II. posjetio je BiH i Sarajevo 1997., a potom i 2003. kada je bio u Banjoj Luci.
Papa: ja sam inače iz kamenog doma
Papa Franjo koji je opetovano upozoravao svećenstvo da se okani modenosti te da zađe među vjernike i mladima u Sarajevu je poručio da se ne zavaravaju "stvarima koje uništavaju duh" i da ne robuju spravama.
Poručio je kako bi bilo lijepo od onih koje prave TV program da prave nešto konstruktivno što će ljude uzdizati, a ne spuštati na dno.
To bi ljudima pomoglo da ojačaju uzvišene vrijednosti, a u međuvremenu oni bi trebali pažljivije birati što gledaju i naprosto isključiti TV kad se prikazuje nešto loše, slično odluci da se ostavi loša knjiga.
"Ja sam inače iz kamenog doba. Vjerujem da se vrijeme promijenilo i da živimo u novom vremenu i to je vrlo važno. U vremenu slike u kojemu živimo mora se uraditi ista stvar kao u vremenu knjige u kojemu smo živjeli ranije: izabrati što gledati", rekao je.-
Uz poruku "Mir vama, svi zajedno da ovo postane zemlja mira" oprostio se s mladima u Sarajevu uz zamolbu da mole za njega, a oni su ga ispratili burnim pljeskom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.VL.Nino Raspudić:“papa je pokazao tipičnu neupućenost stranaca.
Ispravno je rekao da je Sarajevo “grad koji je mnogo propatio u krvavim sukobima u prošlome stoljeću”, ali otkud mu to da je “ponovno postao mjesto dijaloga i mirnoga suživota”, i to samo dan nakon što se raspala vlast u Federaciji BiH.
Grad je nakon rata izgubio golemu većinu nebošnjačkog stanovništva i danas je jedna od etnički i vjerski najhomogenijih europskih metropola.
Floskula je reći za Sarajevo da je “europski Jeruzalem”.
Jeruzalem je, za razliku od današnjeg Sarajeva, multietnički grad, u kojem Židovi čine većinu, ali u njemu živi i 35% Palestinaca, dok su nebošnjaci u Sarajevu svedeni na nekoliko postotaka.
Stvarnost BiH i Sarajeva je puno mračnija nego što bi se to iz govora moglo zaključiti, no utoliko veću težinu imaju papine riječi izgovorene u propovijedi o miru:
“No, ne dajmo se zavaravati da ovo ovisi samo o nama!
Pali bismo tada u prazni moralizam!
Mir je dar Božji, ne u kakvom magijskom smislu, nego upravo u ovomu:
On – Krist, sa svojim Duhom, može utisnuti u naša srca i tijela ove osjećaje i učiniti nas istinskim oruđem svojega mira”.
Zaključak je, bez cinizma, da Bosni i Hercegovini izgleda još samo dragi Bog može pomoći. “
Uključite se u raspravu