Prije dvije godine uslijed pandemije svjedočili smo nestašici toaletnog papira i brašna kada su ljudi u panici gomilali zalihe hrane. Novi val gomilanja namirnica vratio se u Europu, ovoga puta zbog ruske invazije na Ukrajinu, “žitnicu Europe”, što predstavlja dodatni veliki izazov za cijelu Europu, ali i Afriku.

U sjevernoj Italiji supermarketi bilježe nestašicu tjestenine, u Norveškoj u ljekarnama gotovo pa više nema tableta joda, dok u Njemačkoj trgovačke grupe upozoravaju na “Hamsterkauf”, odnosno paničnu kupnju i gomilanje stvari i namirnica poput hrčka.

Kruh čak 8 eura
Ukrajina i Rusija ključni su svjetski dobavljači pšenice, suncokreta, uljane repice, lanenog sjemena i soje koji se koriste u jestivim uljima i u stočnoj hrani. Polovica svjetskog izvoza suncokretovog ulja dolazi iz Ukrajine, a 21 posto iz Rusije.

Uvozi se gotovo 90 posto lanenog sjemena prerađenog u Europskoj uniji, prema navodima Udruženja industrije za preradu uljarica u Njemačkoj. Cijene kruha, tjestenine i mesa već rastu u Italiji koja većinu svoje pšenice uvozi iz istočne Europe. Čak 80 posto suncokretovog ulja Talijani uvoze iz Ukrajine, kao i velike količine kukuruza za ishranu životinja.

U Milanu kilogram kruha trenutno stoji i do osam eura. Još u studenom koštao je oko 4,25 eura, kako navodi Coldiretti, nacionalna poljoprivredna trgovinska organizacija. Njemački trgovci prisiljeni su ograničiti prodaju jestivog ulja u nastojanju da spriječe još jednu rundu tzv. Hamsterkaufa, odnosno nagomilavanja.

Taj je izraz postao popularan tijekom pandemije zbog navike ljudi da poput glodavaca, u ovom slučaju hrčka, gomilaju hranu.

“Molim vas, pokažite solidarnost i mislite na svoje susjede – suzdržite se od nepotrebnih zaliha!” natpis je ispred supermarketa Penny u Frankfurtu.

Panično kupovanje izgleda drugačije u nordijskim zemljama, navodi Financial Times. Zbog blizine borbi i nuklearnih prijetnji stanovnici su suočeni s istim strahovanjima kao u Hladnom ratu.

Naime, proteklih je tjedana u Norveškoj prodano više od 1,7 milijuna tableta joda koji se koriste za suzbijanje učinka zračenja, a kako javljaju lokalni mediji, ljekarne neće ih imati dostupnih do sljedećeg mjeseca.

No FT tvrdi da panična kupnja nije zahvatila cijelu Europu. Francuski trgovački lanac Carrefour, koji je prisutan još i u Španjolskoj i Italiji, kaže da nije iskusio nestašice koje su pratile početak pandemije.

Normalno funkcioniranje
“Postojali su neki ljudi koji gomilaju zalihe u Francuskoj, a nešto više u Španjolskoj gdje smo na nekim mjestima rasprodali suncokretovo ulje, ali općenito tržište funkcionira prilično normalno”, navode iz Carrefoura.

Ozbiljne nestašice u opskrbi teže će pogoditi siromašnije zemlje koje ovise o pšenici iz Ukrajine i Rusije, nego Europu. Jan Egeland iz Norveškog vijeća za izbjeglice upozorio je da Somalija uvozi 90 posto pšenice iz Ukrajine i Rusije.

Bliskoistočni uvoznici žitarica pripremaju se za “pustoš u proračunima” u mjestima kao što je Egipat, koji subvencionira kruh za 70 milijuna ljudi. Police s brašnom ispražnjene su u Libanonu i Tunisu, a lokalno stanovništvo optužuje trgovce da gomilaju osnovne proizvode kako bi ih kasnije prodali po visokim cijenama.

Supermarketi u Turskoj, gdje se kućanstva već bore s rastućom inflacijom, rasprodali su suncokretovo ulje nakon što su novinski naslovi upozorili da bi se zemlja mogla suočiti s nestašicom.

U Španjolskoj je ministar poljoprivrede Luis Planas predložio ljudima da se umjesto paničnog kupovanja suncokretovog ulja okrenu maslinovom ulju koje ta država izvozi više od dva tisućljeća. Drugi dobitnik, za kojeg neki kritičari sumnjaju da ima nepravednu korist i prednost, mogu biti trgovci naftnim derivatima.

Njemačka je ovog tjedna upozorila da će promatrati trgovce gorivom zbog dizanja cijena nakon što su cijene nafte pale, ali su cijene benzina ostale visoki, na 2,26 eura po litri, u usporedbi s 1,81 eura prije ruske invazije.