Svijet novca
u rasulu

Pad bitcoina ih gurnuo na rub propasti

Totalni luđak (u zemlji je uvedeno izvanredno stanje) ili kripto vizionar, predsjednik Nayib Bukele je dosad potrošio stotinjak milijuna dolara na zalihe bitcoina čija se vrijednost proteklih tjedana rapidno smanjuje.

Mario Gatara
27. svibanj 2022. u 08:00
MMF i Svjetska banka suradnju (i nove kredite) uvjetuju eliminacijom bitcoina kao legalnog sredstva plaćanja/Reuters

Što je bitcoin? Potraga traje već godinama, no odgovor na dilemu prilično je fluidan i nerijetko ovisi o trenutnim okolnostima. Prvotno je zamišljen kao (digitalna) valuta, univerzalno sredstvo plaćanja koje će na mala vrata financijski sustav omogućiti dostupnim svima, i još k tome zaobići konvencionalne financijske institucije (ili parazite, kako vam draže).

Inicijalna je formulacija u međuvremenu evoluirala (jer projekt globalne valute baš i nije zaživio), pa se bitcoin danas sve češće spominje u kontekstu zasebne kategorije aktive koja, doduše, ne nosi nikakav prinos (a još manje podrazumijeva nekakvu intrinzičnu vrijednost), ali je u manjem dijelu populacije vrlo popularna, te se možda može strpati uz bok luksuznim dobrima (poput umjetnina) ili čak robama.

Vizija se pretvorila u – promašaj

Simultanim rastom inflacije i intenzivnim padom cijene bitcoina ovo potonje je sve teže dokazati (o industrijskoj primjeni nema smisla govoriti), pa se sada nekako nameće zaključak kako je u prvom redu riječ o volatilnom sredstvu špekulacije na kojem se šačica pionira zasigurno obogatila, dok se ostali tek nadaju sličnom ishodu.

Nažalost ili nasreću, zahvaljujući poduzetnom predsjedniku jedna se siromašna državica Srednje Amerike nedavno pretvorila u svojevrsnu petrijevu zdjelicu, omogućivši nam da u realnom vremenu promatramo eksperiment koji testira sve navedene teze.

U glavnoj ulozi su El Salvador i predsjednik Nayib Bukele, osvjedočeni kripto entuzijast koji je u lipnju prošle godine zaprepastio svjetsku javnost, iskoristivši Bitcoin Conference kako bi najavio legislativu kojom će bitcoin (pored američkog dolara) postati službeno sredstvo plaćanja.

Ideja je tri mjeseca kasnije provedena u djelo, a posljedice su zasad … prilično neugodne. Za početak, inicijativa kojom je bitcoin trebao postati opće prihvaćeno sredstvo plaćanja doživjela je pravi fijasko. Ili tako barem tvrde autori istraživanja pod naslovom “Are Cryptocurrencies Currencies? Bitcoin as Legal Tender in El Salvador”; već u uvodu se navodi kako je upotreba bitcoina koncentrirana među mladom muškom populacijom koja (za razliku od siromašnijih slojeva) ionako nema problema s pristupom bankovnom sustavu.

Autori usto zaključuju kako je u danim okolnostima (niskog životnog standarda i pandemije) koncept digitalne valute dobio idealnu priliku da osvjetla obraz kripto evanđelistima, ali je projekt neslavno – propao. Tehnički, doduše, još uvijek traje, no rezultati su daleko od ohrabrujućih.

U rujnu je predsjedničkim dekretom pokrenuta aplikacija Chivo (digitalni novčanik) u kojoj je za svakog stanovnika rezervirana ista količina bitcoina (u protuvrijednosti 30 dolara, što je otprilike trodnevni prosječni dohodak u El Salvadoru), no svega polovica anketiranih je aplikaciju uopće pokušala upogoniti.

Od onih najupornijih, manje od polovice je nastavilo koristiti Chivo nakon što su potrošili predsjednički znak pažnje, i što je najgore, postotak inozemnih doznaka s kripto valutama koje su upućene putem digitalnog novčanika mjeri se tek jednoznamenkastim brojkama.

30

milijuna dolara dosegli su gubici nabavke bitcoina po cijeni od 45.000 dolara

Ili u prijevodu, bitcoin kao (službena) valuta je – podbacio. I to unatoč velikom potencijalu, jer El Salvador je vrlo siromašna država u kojoj inozemne doznake predstavljaju vrlo bitnu stavku uza skroman životni standard građana. Pored brojnih tehničkih problema, jedan od najvažnijih razloga neuspjeha, kao što možete naslutiti, iznimno su velike oscilacije cijene bitcoina koje ga čine vrlo nepouzdanim sredstvom plaćanja.

Zbog toga su istraživačke ekspedicije američkih novinara proteklih mjeseci uvijek završavale jednako, dokumentirajući tek rijetke prigode u kojima su transakcije (plaćanja bitcoinom) uspješno realizirane.

Iako ih zakon obvezuje da prihvate uplate u bitcoinu, većina poduzetnika svejedno insistira na dolarima. Veliko nepovjerenje u državne institucije sigurno nije pomoglo, a na tom tragu je i opaska o visoko centraliziranom ekosustavu kojim su zapravo izdana osnovna načela kripto valuta; u zemlji u kojoj demokracija ne cvjeta, dio stanovnika Chivo doživljava ponajprije kao sredstvo kontrole u rukama vladajuće garniture.

Javne financije u rasulu

A Chivo predstavlja tek mali komadić grandiozne vizije koja je, iz razumljivih razloga (duboke korekcije) sada na čekanju. U planu je bila izgradnja novog grada (i pogona za rudarenje bitcoina) koja bi se financirala putem posebnog izdanja obveznica, makar je apsurdna konstrukcija čudnovatog financijskog instrumenta (dio kamata bi se isplaćivao u bitcoinu) tek okorjelim kripto fanovima tada zvučala atraktivno.

A ni oni, uslijed intenzivne korekcije, nisu baš oduševljeni. Totalni luđak (u zemlji je u ožujku uvedeno izvanredno stanje), kripto vizionar ili najjednostavnije, El Hodlador (urnebesan nadimak koji su mu zalijepili u Financial Timesu), Bukele je dosad potrošio stotinjak milijuna dolara na zalihe bitcoina čija se tržišna vrijednost posljednjih tjedana rapidno smanjuje.

50

posto iznosi prinos na dug El Salvadora s dospijećem za 2,5 godine

Prema nekim procjenama, prosječna nabavna cijena kreće se oko 45.000 dolara (bitcoin se trenutno trži za 30-ak tisuća!), a gubitak je premašio 30 milijuna dolara, što je otprilike jednako trošku iduće rate kamata (na ime prethodno plasiranih obveznica) koju El Salvador mora isplatiti tijekom lipnja. Inozemni investitori su naprosto digli ruke od cijele priče. Baš kao i MMF i Svjetska banka, koji suradnju (i nove kredite) uvjetuju eliminacijom bitcoina kao legalnog sredstva plaćanja.

S javnim dugom koji doseže 85 posto BDP-a, El Salvador velikom brzinom juri prema bankrotu, a izvedba konvencionalnih obveznica ne ostavlja mjesta dvojbama: razmjere percepcije rizika (i skepse spram mogućnosti naplate potraživanja) otkriva dramatičan rast prinosa koji su u slučaju obveznice s rokom dospijeća za dvije i pol godine premašili – 50 posto.

Daleko je to još od rekorda zabilježenih u nekim latinomeričkim državama, no Bukele će zasigurno otići u legendu, ponajprije kao predsjednik prve države koja je bitcoinu priskrbila status nacionalne valute. Nažalost, u povijesnim bi knjigama mogao ostati zapisan i kao hiroviti autokrat čiji su mokri snovi, nasađeni na vrlo klimavim tezama, srozali standard milijunima zemljaka i zemlju odveli u bankrot.

New Report

Close