Zbog čega se treba brinuti? Svijet je zahvatio tsunami likvidnosti koji dolazi zbog ekspanzije japanskog programa kvantitativnog otpuštanja (QE), programa kupnje obveznica Europske središnje banke te Fedovog trećeg programa kvantitativnog otpuštanja (QE3).

Prinosi obveznica pali su za Španjolsku i Italiju izvlačeći ih iz opasne zone, a plamen eurokrize postao je tinjajući žar te postoji uvriježeno mišljenje da će se svjetsko gospodarstvo oporaviti za koji dan. Nakon što je listopad snažno počeo kao najbolji mjesec godine, čini se da nema razloga za brigu. No, pravilo Boba Farrella jasno kaže: Kada se stručnjaci i prognoze slažu nešto drugo će se dogoditi. Dok se mediji fokusiraju na sve stvari koje bi mogle krenuti dobro, investitori bi se trebali fokusirati na ono što bi moglu poći krivo, što bi moglo rezultirati značajnim i neočekivanim smanjenjem kapitala, piše Business Insider. 

Ovo su rizici  koji bi u posljednjem kvartalu 2012. godine mogli slomiti tržišta:

1. Fiskalna litica 

Fiskalna litica se čini sve većom kako se približavamo kraju godine. Istodobni sudar istjecanja poreznih olakšica, automatskog proračuna i ukidanja radnih mjesta, kao i uvođenje nova 22 poreza za Obamin zdravstveni program otežat će stvari ne samo gospodarstvu nego tržištima, piše portal.

Teret tržištima neće biti samo investicije koje se vežu uz oporezivanje. Naime, utjecaj fiskalne litice ostavit će traga na gospodarsti rast i korporativne zarade, gurajući pritom Ameriku iduće godine u duboku recesiju. Finacijska tržišta očekuju snažan gospodarski rast u 2013. godini. Povijesno gledano, dionice su izgubile prosječno oko 30 posto svoje vrijednosti za vrijeme “normalne” depresije.  S tako velikom razlikom između trenutne cijene  S&P 500 indeksa i gospodarske stvarnosti, mogu se ponoviti događaji iz zadnja dva ciklusa recesije – 2000. i 2008. godine.

2. Eurokriza i eurorecesija

Osim puno obećanja, nadanja i rukovanja, malo je napretka ostvareno u rješavanju problema koji muče Europu. Dok programi kupnje obveznica, monetarna pomoć i kontinuirani razgovori pune vijesti koje dolaze eurozone  – dug, deficiti i ekonomske borbe i dalje opterećuju zemlje koje nisu voljne uvesti kontrolu trošenja i programe za smanjivanje duga. Europska središnja banka odlučila se na program kupnje obveznica, no time se neće riješiti temeljni problemi europske krize, a to su nedostatak ustavne unije i centraliziranog bankarskog sustava. Recesija u eurozoni opasna je za američka tržišta koliko i povratak krize. Dok mediji i dalje diskutiraju o tome kako se SAD dobro nosi s obzirom na probleme u eurozoni, stvarnost je zapravo drugačija – potrebno je samo nešto vremena da se usporavanje rasta preseli preko oceana prema zapadu. Malo je vjerojatno da  američko gospodarstvo moći izbjeći posljedice kontinuirane europske recesije.

3. Zarade usporavaju 

Još jedan rizik se krije u pogoršanom gosporaskom okruženju za korporativne zarade. Cijene dionica solidno rastu zadnjih nekoliko mjeseci zbog anticipiranja Fedovog trećeg programa kvantitativnog otpuštanja. Međutim, porast cijena dionica dolazi u vrijeme kada nema rasta u samim temeljima. Ovo odvajanje cijene od zarada izlaže tržišta riziku reverzije u narednim mjesecima. Optimistične pretpostavke o rastu prihoda morat će se negativno revidirati idućih mjeseci zbog kontinuiranog slabljenja Europe i Kine.

Najveća prijetnja američkom financijskom sustavu je još jedna oštra recesija koja bi mogla “zatvoriti” finacijski sustav.